Najnovije izvješće o analizi cijena i količina poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, koje smo neslužbeno dobili, također pokazuje da je udio kućanstava koja si ne mogu priuštiti redoviti zdravi obrok porastao s tri posto u 2024. na 4,4 posto prošle godine.
U 2022. godini cijene hrane počele su naglo rasti diljem Europe. Golobova vlada pokušala ih je smiriti bilježeći cijene košarice osnovnih namirnica, ali taj je projekt (očekivano za upućene) propao. Trgovci su, naime, počeli zamjenjivati slovenske dobavljače stranima, kvalitetnije namirnice niže kvalitete, a i prodavali su ih ispod nabavne cijene.
„Na kraju smo završili sa zbunjenim potrošačem koji je tražio kruh za nekoliko centi i meso podrijetlom odakle god, sve dok je bilo jeftino“, rekla je tada za ljubljanski Dnevnik dr. Tatjana Zagorc, direktorica Komore poljoprivrednih i prehrambenih poduzeća.
Analitičari zamijenjeni nakon cenzure
Bivša vlada stoga je sredinom 2023. godine smislila nove metode obračuna s navodnim lihvarima u lancu opskrbe hranom. Naložila je proizvođačima, prerađivačima, trgovcima i posrednicima da mjesečno prijavljuju podatke o količinama, podrijetlu i cijenama određenih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u poseban informacijski sustav Agencije Republike Slovenije za poljoprivredna tržišta i ruralni razvoj. Premijer Golob najavio je da će im to pomoći da otkriju tko je u lancu opskrbe hranom prevarant, a tko ima najveće marže. Ali projekt, kako je navedeno, nije i ne može dati odgovor na to pitanje.
Projekt mjesečnog izvještavanja o podacima pruža uvid u to koliko cijene hrane utječu na inflaciju, koliko su visoke u usporedbi s prosjekom EU 27, što je postalo najskuplje u određenoj godini, koliko bi slovenskih prehrambenih proizvoda trebalo biti na policama trgovina...
Prvu analizu prikupljenih podataka o cijenama i podrijetlu hrane (za prvu polovicu 2023.) proveo je ljubljanski Biotehnički fakultet, ali stvari su se odmah zakomplicirale, jer je njihovo izvješće cenzuriralo Ministarstvo poljoprivrede pod vodstvom Mateje Čalušić. Budući da je autorima također bilo zabranjeno komunicirati o tome, Biotehnički fakultet se povukao iz ovog projekta. Ministarstvo je potom odabralo nove izvođače – mariborski Poljoprivredni fakultet za mjesečne analize prikupljenih podataka, a Institut za ekonomska istraživanja (IER) za cjelogodišnje analize. Prvo izvješće IER je pripremio za 2024. godinu, a posljednje, koje još nije javno dostupno (neslužbeno smo ga dobili na Dnevniku), je za prošlu godinu.
Za 2024. godinu naveli su 27% samodostatnosti za voće, za prošlu godinu samo 21%, za povrće 37% (u 2025. godini pala je na 32%) i 41% za krumpir (lani je bila samo 34%).
Inflaciju je najviše potaknuo rast cijena mesa
„U 2024. godini maloprodajne cijene hrane za potrošače u Sloveniji rasle su sporije od prosjeka EU-27. Mjesečni rast maloprodajnih cijena od svibnja 2023. nešto je niži od prosjeka EU, što se podudara s donošenjem naredbe o obveznom redovitom dostavljanju podataka o cijenama poljoprivrednih proizvoda i prehrambenih proizvoda“, navodi se, između ostalog, u izvješću o cijenama, količinama i podrijetlu određenih poljoprivrednih proizvoda i prehrambenih proizvoda za 2024. godinu.
Međutim, budući da su cijene hrane prošlog ljeta ponovno naglo porasle, što je premijera Goloba potaknulo da najavi dodatne mjere za njihovo suzbijanje, mi u Dnevniku upozorili smo da je tvrdnja o pozitivnom utjecaju spomenute naredbe očito utemeljena na klimavim temeljima. To potvrđuje i izvješće istog instituta za 2025. godinu. Autori, između ostalog, napominju da su cijene hrane u Sloveniji prošle godine rasle brže od opće razine cijena u našoj zemlji i brže od prosjeka EU-27. Dok je opća inflacija u našoj zemlji iznosila 2,5 posto, u segmentu hrane iznosila je 4,7 posto, što je znatno iznad prosjeka EU (2,8 posto). Najizraženiji rast zabilježen je kod cijena poljoprivredne hrane (posebno zbog viših cijena mesa i žitarica), koje su u Sloveniji 2025. godine u prosjeku bile 7,3 posto više nego 2024. godine, a na razini EU 2,7 posto više.
Naglasci iz izvješća IER-a
U 2025. godini Slovenija je premašila prosjek EU u pogledu rasta poljoprivrednih, proizvodnih i maloprodajnih cijena hrane.
U 2025. godini cijene poljoprivrednih inputa u Sloveniji porasle su gotovo četiri puta više od prosjeka EU-27.
U Sloveniji je inflacija u segmentu hrane u 2025. iznosila 4,7 posto, što je znatno iznad Prosjek EU (2,8 posto). Cijene mesa najviše su porasle, za 7,7 posto, što je među najvišim vrijednostima u EU, a Hrvatska i Nizozemska pokazuju veći rast.
Snažni pritisci troškova na poljoprivrednike
Osim mesa, veći rast maloprodajnih cijena hrane u Sloveniji u 2025. godini pridonio je i veći porast cijena voća, mlijeka, sira i jaja. Analitičari su nadalje izračunali da je udio slovenskih kućanstava koja si nisu mogla priuštiti meso ili ekvivalentni vegetarijanski obrok barem svaki drugi dan porastao s tri posto u 2024. na 4,4 posto prošle godine. U 2025. godini najviše su porasle cijene govedine podrijetlom iz Slovenije i drugih država članica EU kod trgovaca, dok je većina povrća, bez obzira na podrijetlo, pala u cijeni.
Prošle godine cijena poljoprivrednih inputa - gnojiva, poboljšivača tla, sredstava za zaštitu bilja, sjemena i sadnica - također je porasla četiri puta više od prosjeka EU. Rast cijena roba i usluga za tekuću potrošnju u poljoprivredi bio je pet puta veći od rasta u EU, dok je pad cijena goriva u Sloveniji bio tri puta niži od prosjeka EU. Podaci tako pokazuju da su pritisci na troškove na slovensku poljoprivredu bili puno izraženiji nego u većini zemalja EU. S druge strane, u 2025. godini najviše su porasle otkupne cijene teladi (za 29 posto). Sve je to utjecalo na cijeli lanac opskrbe – poljoprivredne, proizvodne i maloprodajne cijene.
Kritična samodostatnost u voću, povrću i krumpiru
IER je također analizirao razinu samodostatnosti hrane za 2025. godinu. Kao i u prošlogodišnjem izvješću, ona je bila posebno kritična za voće, povrće i krumpir, ali zabrinjavajuće je da su udjeli dodatno pali, jer to povećava našu ovisnost o uvozu i ranjivost na fluktuacije uvoznih cijena. Za 2024. godinu naznačena je samodostatnost od 27% za voće, dok je prošle godine iznosila samo 21%, za povrće 37% (2025. pala je na 32%), a za krumpir 41% (lani samo 34%).
Izvješće IER-a također prikazuje položaj hrane slovenskog podrijetla na policama trgovina. U 2025. godini ojačao je za svježe i manje prerađene prehrambene proizvode, posebno jabuke, meso, brašno i lisnatu salatu, dok je ovisnost o uvozu bila izražena za ostalo voće, sireve, svinjetinu i lisnatu salatu. Najznačajniji porast zabilježen je kod jabuka, gdje se udio slovenskog podrijetla povećao za osam postotnih bodova.
Kod svježeg pilećeg mesa bez kostiju povećao se za pet postotnih bodova, kod pšeničnog brašna bez integralnog brašna, kod svježe svinjetine s kostima i kod lisnate salate za četiri postotna boda. S druge strane, kod svježeg svinjskog mesa bez kostiju udio slovenskog podrijetla smanjio se za čak sedam postotnih bodova, kod jogurta bez aditiva za šest, a kod ostalih mesnih pripravaka i krumpira za četiri postotna boda.
