Riječ je o brodu Golden Leo pod zastavom Gvineje Bisau, ali je u turskom vlasništvu i u trenutku napada napuštao je borbenu zonu.
Mornari Golden Lea posljednje su žrtve rata ekonomskog iscrpljivanja između Kijeva i Moskve, u kojem Ukrajina napada ruske rafinerije i tankere, dok neprijatelj pokušava potkopati jedan od vodećih sektora ukrajinskog gospodarstva, a to je izvoz poljoprivrednih proizvoda, piše Jutarnji list.
Rast cijena žitarica
U blizini bojišnice Rusi dronovima love vozače poljoprivrednih strojeva, a malo dalje od fronte ruski dronovi padaju na polja u Viničkoj, Čerkaskoj i Kijevskoj oblasti, izazivajući požare. Hersonska regija najviše pati jer je ondje samo Berislavski okrug u požarima izgubio više od 100 tisuća hektara usjeva.
Međutim, posljedice su globalne jer cijene žitarica rastu na svjetskim tržištima. Tijekom protekla dva tjedna rujanski terminski ugovori za pšenicu na francuskoj burzi MATIF porasli su od pet do sedam posto, dosegnuvši 231 euro po toni – najvišu razinu u dvije godine. Još je veća dinamika vidljiva na Čikaškoj burzi, na kojoj se pšenica prodaje za 248 dolara po toni, a analitičari procjenjuju da bi do kraja 2026. cijene žitarica mogle skočiti na 280 dolara po toni. Ako se pojave nove otegotne okolnosti, na primjer eskalacija napetosti u Crnom i Azovskom moru, otežani izvoz ili se umiješaju vremenski čimbenici, cijene će možda narasti na 300–310 dolara po toni.
Glavni je razlog poremećaj izvoza iz Crnog i Azovskog mora, gdje su Rusija i Ukrajina nedavno pojačale napade na međusobnu lučku infrastrukturu i plovila. Ukrajina je, kao i Rusija, veliki globalni dobavljač žitarica. Na nju otpada devet posto globalnih zaliha pšenice i 11 posto kukuruza, a otprilike 90 posto izvoza žitarica prolazi kroz luke u Odesi.
Na drugoj strani, Ukrajina već mjesecima redovito napada ruske brodove u Azovskom moru dronovima, prisiljavajući Rusiju da obustavi tamošnju plovidbu. Rusija je najveći svjetski izvoznik pšenice (približno 20 posto ukupnog globalnog izvoza pšenice), a oko 25 posto ruskih pošiljki prolazi kroz Azovsko more. Ako se situacija ne promijeni, ruski ekonomski gubici mogli bi iznositi milijarde dolara.
Troškovi osiguranja sve veći
U Ukrajini je otežan utovar pšenice u lukama, a zbog stalnih napada na plovila troškovi osiguranja porasli su, pa neki brodovlasnici odbijaju ući u ukrajinske luke. "Neki osiguravatelji udvostručuju ili čak utrostručuju premije zbog povećanih rizika. Općenito, logistika žitarica postala je rekordno skupa ove sezone", citirao je portal Strana.ua Oleha Pendzina, voditelja Kluba za ekonomsku raspravu iz Kijeva. Od 15. srpnja izvoz žitarica kroz dubokomorske luke u Odesi praktički je prestao jer je većina glavnih trgovaca obustavila kupnju žitarica, a neki su terminali privremeno zatvoreni.
"Rusija je počela sustavno ciljati lučku infrastrukturu, terminale i sav transportni i logistički lanac, i to koristeći balističke rakete. U prosjeku sada možemo otpremiti otprilike četiri milijuna metričkih tona žitarica mjesečno", navodi se u tjednom izvješću trgovinskog odjela Ukrajinskog saveza poljoprivrednika. Nakon jednog od posljednjih napada rad su obustavila četiri od 13 glavnih terminala za žitarice u lukama Odese.
Rekordne vrućine diljem svijeta izazvale su propadanje usjeva brojnih poljoprivrednih kultura. Ove je godine El Niño posebno jak, zbog čega analitičari predviđaju porast cijena osnovnih namirnica diljem svijeta, i to čak do 100 posto za rižu, šećer, kavu i kakao.
Ukrajinski izvoz upitan
Cijene žitarica reagiraju i na rat u Iranu. Naime, velike količine nafte i ukapljenog plina – glavnih sirovina za gnojivo – prolaze kroz Hormuz. Njihove cijene naglo su porasle zbog zatvaranja tjesnaca jer je žito vezano uz naftu: kako rastu cijene nafte, tako rastu i cijene pšenice i kukuruza. Nadalje, Iran je izjavio spremnost napasti Hormuški tjesnac, koji je glavna logistička arterija za prekrcaj žitarica.
U takvim uvjetima globalne rezerve žitarica sada iznose 272,8 milijuna tona, što je pet milijuna manje nego prošle godine. Prema Reutersovim navodima, zbog sve češćih ruskih napada ukrajinske luke gube trećinu svojih kapaciteta za pretovar žitarica, a ako se napadi nastave, nije jasno hoće li Ukrajina moći izvesti planiranih 43 milijuna tona žitarica, što je jedan od njezinih ključnih izvora deviznih prihoda.
