Zagreb se tako s prvim padom na kvartalnoj razini, ali i dalje osjetno većim cijenama u odnosu na cijene od prije godinu dana (skoro 15 posto) priključio europskom trendu jer cijene nekretnina unutar Europske unije padaju drugo tromjesečje zaredom. Novi stambeni krediti više nisu jeftini pa je skup kapital u kombinaciji s pregrijanim tržištem ohladio potencijalne kupce. Cijene nekretnina gotovo su svuda eksplodirale te ih mladi ljudi nemaju čime kupovati ne samo u Hrvatskoj, nego i drugdje po Njemačkoj, Švedskoj, Danskoj, Finskoj, Nizozemskoj, što su sve zemlje u kojima su stambeni kvadrati od lani pojeftinili i do sedam posto.
Uspoređuju li se cijene stambenih nekretnina u prvom tromjesečju ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine, Hrvatska je s prosječnom stopom rasta na godišnjoj razini od 14 posto europski rekorder, dok se drugdje nekretninski baloni brže ispuhuju. Dvoznamenkastu stopu rasta bilježi još samo Litva, dok su se u mnogim drugim državama sudionici povukli s tržišta i čekaju rasplet. U Italiji i Češkoj su tako cijene samo jedan posto veće nego lani, Austriji 2,6 posto, no Slovenija je na blizu 9 posto. Cijene stanova su u proteklom desetljeću rasle nekoliko puta puta brže od plaća, tako da je dostupnost nekretnina u Europi pala svugdje osim u Grčkoj, Italiji i na Cipru.
Istovremeno je sa padom cijena prodanih nekretnina, u velikim europskim središtima došlo do poskupljenja stanarina za oko tri posto na godišnjoj razini. U Zagrebu su se cijene stanova udvostručile od 2015. godine, a snažan skok tržišta se na neki način poklopio s početkom subvencija na kredite 2017. godine, procvatom iznajmljivanja stanova turistima i izostankom zarade na svim drugim ulaganjima.
