Sad je na potezu predsjednik Milo Đukanović koji po isteku roka ima mogućnost raspustiti parlament i zakazati izvanredne parlamentarne izbore.
On je ranije Televiziji Crne Gore neodređeno odgovorio na pitanje o toj mogućnosti istaknuvši da će pričekati savjet svog pravnog tima.
Potvrdivši da mu ustav daje za pravo raspustiti parlament u slučaju kada mandatar u 90 dana ne uspije sastaviti vladu, Đukanović je rekao da je za njega sporan Lekić kao mandatar te da je njegov izbor "pravno problematičan", no da je "dio pravnog sustava sve dok ga Ustavni sud ne ospori". "Sada ozbiljno razmatram sa stručnjacima za ustavno pravo ovakav Zakon o predsjedniku. Imat ću do 16. ožujka jasno stajalište sukladno Ustavu", rekao je predsjednik.
Đukanović je ranije odbio povjeriti mandat Miodragu Lekiću, zastupniku i nekadašnjem diplomati iz vremena Slobodana Miloševića, ustvrdivši da ga nije uvjerio da ima podršku zastupnika za izbor nove vlade.
Nakon toga, vladajuće stranke u Crnoj Gori, predvođene prosrpskim Demokratskim frontom, usvojile su izmjene zakona o predsjedniku, u kojim je omogućeno da u slučaju odbijanja predsjednika države da povjeri mandat Lekiću, to može uraditi predsjednica parlamenta.
Venecijanska komisija dala je negativno mišljenje o tom zakonu, ocijenivši da je u suprotnosti s Ustavom Crne Gore, te su ga osudili dužnosnici EU i SAD, koji su pozvali da se vlast u Crnoj Gori ne formira na osnovu neustavnog zakona.
Njihov zahtjev usvojili su zastupnici URA, tehničkog premijera Abazovića, koji su odbili podržati Lekićev kabinet prije nego je došao u parlament.
Pokušaj rekonstrukcije Abazovićeve vlade?
Usporedno s Lekićevim pokušajima sastavljanja vlade tekli su pregovori trenutne vladajuće većine koja je pokušavala rekonstruirati aktuelnu vladu Dritana Abazovića, koja je u tehničkom mandatu od kolovoza prošle godine.
Po medijskim navodima u novu vladu Dritana Abazovića trebali su ući i neki dužnosnici prosrpskog Demokratskog fronta, ali navodno za takav dogovor nedostajala im je podrška jednog zastupnika.
Po pisanju medija takav dogovor nije htio prihvatiti čelnik Ujedinjene Crne Gore i aktuelni predsjednički kandidat Goran Danilović, čija stranka ima svega jednog zastupnika u crnogorskom parlamentu.
Danilovićeva Ujedinjena Crna Gora, stranka s jasnom prosrpskom orijentacijom, bila je dio prethodne vlade koja je nastala nakon 30. kolovoza 2020., nakon što je Đukanović prvi puta nakon 30 godina poražen na parlamentarnim izborima. Danilović nije službeno naveo razloge protivljenja rekonstrukciji vlade Dritana Abazovića.
Upozorenje na cyber napade uoči nedjeljnih predsjedničkih izbora
Crnogorski državni Nacionalni centar za odgovor na računarsko sigurnosne incidente (CIRT) priopćio je u srijedu da su mogući cyber napadi tijekom predstojećih predsjedničkih izbora, koji se održavaju u nedjelju, i da će poduzeti sve mjere iz svoje nadležnosti da eventualne napade spriječe, u koordinaciji s državnim institucijama, privatnim sektorom i međunarodnim partnerima.
Centar je upozorio na to da je primjetan trend rasta DDoS napada tijekom važnih političkih događanja na prostorima Zapadnog Balkana, ali i na globalnoj razini.
“Shodno tome neophodno je dodatno povećati razinu zaštite servisa u državnim institucijama, medijskim kućama, kao i u organizacijama koje se bave praćenjem izbornih procesa”, navodi Centar u priopćenju.
Crna Gora će u nedjelju birati predsjednika između sedam kandidata: aktuelnog predsjednika Mila Đukanovića, kojeg je predložila njegova Demokratska partija socijalista, kandidata prosrpskog Demokratskog fronta Andrije Mandića, Jakova Milatovića iz Pokreta Europa sad, čelnika Demokrata Alekse Bečića, SDP-ove Draginje Vuksanović, Gorana Danilovića iz Ujedinjene Crne Gore te influencera Jovana Radilovića.
Posljednje objavljene analize pokazuju da je izvjesno da će u drugi krug ući Đukanović i jedan od njegovih trojice protukandidata Mandić, Milatović ili Bečić.
Crnogorski zakoni zabranjuju objavljivanje projekcija rezultata dva tjedna uoči održavanja izbora.
Napetosti u Crnoj Gori trenutno se ne osjećaju, ali se one očekuju u drugom izbornom krugu, jer će tada, očekuju analitičari, retorika s gospodarske prijeći na nacionalnu razinu, bez obzir tko od trojice kandidata uđe s Đukanovićem u drugi krug.
