"Mi ćemo proučiti to što je on (Dobronić) nama pisao. Međutim, pozicija Vlade se neće promijeniti, jer promjenom za jedan euro da se izađe u susret službenicima koji rade u sudstvu mi bismo automatski ponovno otvorili razgovore sa svih 200 i nešto tisuća s kojima smo postigli dogovor", rekao je Plenković nakon sjednice šireg Predsjedništva HDZ-a.
Time je odgovorio na novinarski upit vezan uz pismo koje mu je poslao predsjednik Vrhovnog suda i u kojem ga upozorava da su "sudovi u rasulu". Plenković je poručio da poštuju službenike koji rade u sudstvu, ali da Vlada mora skrbiti o svima.
"Imamo apsurdnu situaciju gdje se radi o štrajku u trenutku kada će ti isti ljudi koji idu u štrajk dobiti najveće povećanje plaća već za ovaj mjesec lipanj, dok su u štrajku", kazao je.
Ocjenjujući neobičnim 'nastup' predsjednika Vrhovnog suda, Plenković je podsjetio da od 2015. do 2021. u modernizaciju pravosudne infrastrukture uloženo 62 milijuna eura te da se u razdoblju od 2022. do 2025. u pravosudnu infrastrukturu ulaže 333 milijuna eura, a Trg pravde je jedan od glavnih projekata.
Također, u informatizaciju u pravosuđu u proteklim godinama je uloženo 300 milijuna eura, a kada se mijenjao Zakon o plaćama sudaca za 13 posto je povećana osnovica plaće sudaca, a predloženo je povećanje koeficijenta za izračun plaća sudaca prvostupanjskih sudova.
Predsjednik HDZ-a rekao je i da ga "malo čudi" Dobronićeva izjava kako je to u normalnim demokracijama, što, kaže Plenković, onda implicira da Hrvatska nije normalna demokracija. Predsjednik Vrhovnog suda tu vjerojatno "otišao u ofsajd u trenutku razgovora s medijima", dodao je i poručio da Vlada poštuje trodiobu vlasti i ni na koji način ne utječe na sudove.
Osvrćući se na iznose plaća naveo je da predsjednik Vrhovnog suda ima plaću 3.667 eura, a on kao premijer 3.195 eura. Također, jedna ministrica u vladi ima plaću od 2.363 eura plaću, a sudci Vrhovnog suda imaju 3.154 eura, Visokog kaznenog suda 2.847 eura, Županijskog suda 2.655 eura te Visokog upravnog suda 2.782 eura.
"Svi ovi suci koje poštujemo imaju veće plaće nego ministri", dodao je.
Ocijenio je i da se Dobronić "gotovo postavio u cipele ili ulogu sindikalnog povjerenika, a ne predsjednika Vrhovnog suda".
Osvrćući se na zahtjeve za povećanjem plaće i štrajku zaposlenika u pravosudnim tijelima, Plenković je kazao i da su oni oduvijek bili državni službenici i namještenici i nitko do sada nije dovodio u pitanje njihov status na sudovima. Podsjetio je i da su od 2019. do danas koeficijenti službenika i namještenika zaposlenih u pravosudnim tijelima mijenjani četiri puta, a pri tom im je, sukladno kolektivnim ugovorima, porasla osnovica plaće za njezin izračun za 33 posto.
"Njih ima 7.272 u pravosudnim tijelima , a čak za njih 6.316 će u srpnju plaća za lipanj narasti do sto eura", istaknuo je. Uz to, u srpnju će dobiti i regres od 300 eura.
Plenković je najavio i da će od 1. siječnja 2024. na snagu stupiti novi Zakon o plaćama u državnoj i javnoj službi, koji će se na Vladi naći ovaj tjedan te će u prvom čitanju u Hrvatskom saboru biti do ljetne stanke. To znači, rekao je, da se stvaraju pretpostavke da se sve nelogičnosti i nepravde (različiti koeficijenti, dodaci i sl.) nakon niza godina pokuša staviti na usporediv način u kontekst koji je pravedan prema svima.
"Ministar pravosuđa im je to pojasnio i objasnio da će, prema projekcijama kada se donese zakon i uredbe, doći do dodatnog povećanja plaća. Ali, to se neće dogoditi sada iz razloga što smo postigli sveobuhvatni univerzalni dogovor kojeg su podržali i oni sindikati na čije se članstvo taj dogovor nije odnosio", rekao je.
Plenković je, zamoljen za komentar moguće koaliciju Možemo i SDP-a, rekao da odluke drugih političkih stranaka o tome kako će na izbore nisu nešto s čime se HDZ okupira. "Što god oni odluče, to je njihova stvar", poručio je
