"Mi smo odredili da do kraja 2023. izmijenimo izborno zakonodavstvo te provedemo sve presude Ustavnog suda, ali i Europskog suda za ljudska prava, te ograničene izmjene ustava", rekao je Čović na konferenciji za novinare u Mostaru nakon konstituirajuće sjednice Predsjedništva HDZ-a BiH.
Izmjene Izbornog zakona i Ustava BiH su među najtežim uvjetima koje je Europska komisija postavila pred zemlju, o čemu se političari godinama nisu mogli usuglasiti. Prošle se godine taj prijepor pokušao razriješiti pregovorima u Neumu i Sarajevu pod pokroviteljstvom SAD-a i Europske unije. No, dogovora nije bilo, a kasnije se čelnik najveće bošnjačke Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović hvalio kako je mjesecima izbjegavao dogovor.
U tim razgovorima tražio se način kako provesti presude Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu koje se tiču otklanjanje diskriminacije prema manjinama da bi se mogle kandidirati na najvažnije pozicije u državi. Presuda Ustavnoga suda BiH u predmetu Bože Ljubića tražila je pak da Hrvati mogu birati svoje predstavnike u Dom naroda i Predsjedništvo BiH bez preglasavanja od brojnijih Bošnjaka, kao što je to slučaj sa Željkom Komšićem koji je u državno Predsjedništvo BiH biran većinom glasovima Bošnjaka. Nakon izbora visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt je intervenirao u način biranja izaslanika za Dom naroda.
Čović je nagovijestio kako će predstavnici vodećih hrvatskih stranaka te probošnjačkih i građanskih stranaka, okupljenih oko trojke što je predvodi SDP BiH, zatražiti potporu američke i europske administracije kako bi se izmijenio Izborni zakon i Ustav zemlje. Dodao je kako je o tome bilo riječi i prigodom ovotjednog posjeta povjerenika za proširenje i europsko susjedstvo Olivéra Várhelyia Sarajevu.
Čović je najavio i intenziviranje donošenje brojnih reformskih zakona povezanih s otvaranjem pregovora o članstvu BiH s Europskom unijom.
