"Godinama je Europska unija vjerovala da njezina ekonomska veličina, s 450 milijuna potrošača, donosi geopolitičku moć i utjecaj u međunarodnim trgovinskim odnosima. Ova godina bit će zapamćena kao godina u kojoj je ta iluzija nestala", rekao je Draghi na godišnjem sastanku u Riminiju, ključnom događaju u talijanskoj politici povezanom s katoličkom udrugom.
EU se mora prilagoditi
Draghi, koji je prošle godine napisao izvješće s idejama za ubrzanje gospodarskog rasta bloka, naglasio je da se blok mora prilagoditi ako želi preživjeti.
Ključni izazov dolazi od "vrlo brutalnog poziva na buđenje od Trumpa".
"Morali smo se pomiriti s tarifama koje je nametnuo naš najveći trgovinski partner i dugogodišnji saveznik, Sjedinjene Države", rekao je o promjeni politike pod američkim predsjednikom. „Isti saveznik nas je pritisnuo da povećamo vojnu potrošnju, odluku koju bismo možda ionako morali donijeti - ali na načine koji vjerojatno ne odražavaju interese Europe.“
Unatoč svojoj ekonomskoj moći, EU igra samo „marginalnu“ ulogu u Trumpovim mirovnim naporima u Ukrajini, bila je „promatrač“ masakra u Gazi i „Kina je jasno dala do znanja da Europu ne smatra ravnopravnim partnerom.“
„Europa je loše opremljena u svijetu u kojem geoekonomija, sigurnost i stabilnost izvora opskrbe, a ne učinkovitost, inspiriraju međunarodne trgovinske odnose“, upozorio je Draghi, također bivši talijanski premijer. „Naša politička organizacija mora se prilagoditi zahtjevima svog vremena kada su oni egzistencijalni.“
Vraćajući se na svoj poznati poziv za jačanje konkurentnosti Europe, Draghi je napomenuo da Međunarodni monetarni fond procjenjuje da bi, ako bi se unutarnje barijere EU smanjile na razinu koja prevladava u SAD-u, produktivnost rada bloka mogla biti oko 7 posto veća nakon sedam godina.
Zajednički dug za obranu
Te unutarnje trgovinske barijere također čine izgradnju europske obrane manje učinkovitom. Iako zemlje EU-a namjeravaju povećati svoja vojna ulaganja za 2 bilijuna eura do 2031., "Imamo unutarnje barijere koje nameću carinu od 64 posto na opremu i 95 posto na metale", rekao je Draghi.
„To dovodi do sporijih natječaja, većih troškova i većih opskrba od dobavljača izvan Europske unije“, rekao je.
Draghi je rekao da bi blok trebao izdati zajednički dug kako bi povećao potrošnju na obranu, istraživanje i razvoj, zajedničku infrastrukturu i disruptivne tehnologije. Tome su se opirale takozvane štedljive zemlje.
„Samo oblici zajedničkog duga mogu podržati dalekosežne europske projekte koje fragmentirani i nedovoljni nacionalni napori nikada ne bi mogli provesti“, rekao je.
Vlade bi također trebale donositi odluke o industrijskim i trgovinskim politikama, smanjivati barijere i „moraju se dogovoriti o tome kako financirati značajna ulaganja koja su potrebna u budućnosti, a koja iznose oko 1 bilijun ili 2 bilijuna eura godišnje“, rekao je.
Brži gospodarski rast i političke reforme kako bi se osiguralo bolje funkcioniranje EU-a cijena su ulaska kako bi se osigurala geopolitička moć bloka, zaključio je Draghi.
