Vlada je na ovotjednoj sjednici usvojila prijedlog državnog proračuna za iduću godinu kojega je premijer Andrej Plenković, kao i one prethodne, opisao kao “i razvojni i socijalni”.
Kako je rekao, usmjeren je u prvom redu na građane, a ima socijalnu, razvojnu i održivu komponentu. Planira se rast i na strani prihoda i rashoda, iako po osjetno manjim stopama nego ove godine. Pritom ponovno nešto brže raste rashodna strana.
Rashodi rastu brže
Na prihodima se, naime, predviđa povećanje za 8,6 posto, na 33 milijarde, dok je plan rashoda u odnosu na tekući ovogodišnji veći za 3,4 milijarde ili 10,2 posto, i iznosi 37 milijardi eura. Ta razina rashoda i izdataka ujedno znači i udvostručenje središnje državnog proračuna u razdoblju od samo šest godina; 2019. je rashodna strana bila na 18,5 milijardi eura, piše Poslovni dnevnik.
Ipak, kako se i dogodine računa da će realni rast BDP-a premašivati tri posto – nakon 3,6 u ovoj godini iduće se predviđa na 3,2%, uz usporavanje prosječne inflacije s 3 na 2,7 posto – javni dug mjeren udjelom u nominalnom BDP-u nastavlja silaznu putanju. Već ove godine bit će manji od aktualnih prognoza; prema revidiranim procjenama 2024. će se zaključiti s dugom na razini 57,4, a ne 58,9 posto BDP-a (dobrim dijelom kao posljedica revizije podataka o BDP-u), a dogodine se očekuje spuštanje na 56 posto. To je osjetno niži omjer duga od prosjeka eurozone i EU, koji u oba slučaja premašuje 90 posto.
Isto tako, u odnosu na dosadašnje projekcije ove će godine biti niži i deficit opće države koji se prema europskoj metodologiji sad procjenjuje na 2,1 posto BDP-a (umjesto 2,6%), dok se za iduću godinu planira na 2,3 posto. Prosjek EU i eurozone u pogledu deficita, prema prognozama Europske komisije, za ovu godinu iznosi tri posto. Manjak samog središnjeg proračuna prema domaćoj metodologiji, pak, trebao bi iznositi četiri milijarde eura.
Tanji priljevi iz EU – manji proračun 2027.?
Glavni pokretači BDP-a i dogodine će biti osobna potrošnja i tzv. bruto investicije u fiksni kapital, a u Vladi predviđaju i nastavak rasta zaposlenosti, i to za 2,9 posto. Na planu proračunskih prihoda takva makroekonomska kretanja očituju se u projekcijama još jedne godine solidna rasta poreznih prihoda. Od raznih poreza u proračunu se očekuje 18,5 milijardi eura ili 7,4 posto više od planiranog za ovu godinu, dok je od (mirovinskih) doprinosa zacrtano 5,5 milijardi eura ili 11 posto više nego ove godine.
