Nova školska godina počela je u rujnu za oko 445.800 učenika osnovnih i srednjih škola, od kojih nešto više od 12.000 sudjeluje u eksperimentalnom programu cjelodnevne nastave koja se od ove školske godine provodi u 62 osnovne škole.
Projekt će se provoditi iduće četiri godine i odnosi se na učenike od prvog do osmog razreda, a od 2027., kada se škole izgrade i budu spremne za rad u jednoj smjeni, trebao bi ući u sve škole.
Uz provođenje više vremena u školi, jače satnice pojedinih predmeta, nove predmete te dodatne aktivnosti, uključuje i pisanje školske zadaće.
Model cjelodnevne škole sastoji se od četiri odgojno-obrazovna programa - programa nacionalnog kurikuluma, odnosno obavezne i izborne nastave (A1), programa potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja (A2), izvannastavnih aktivnosti (B1) i izvanškolskih aktivnosti (B2).
Uz povećanje satnice nekih predmeta, poput hrvatskoga i matematike od prvog do osmog razreda, likovnog i glazbenog od prvog do četvrtog, tjelesnog u četvrtom, geografije u petom te tehničkog u šestom, uvedeni su i novi.
Tako je kao alternativa vjeronauku od prvog do osmog razreda uveden predmet Svijet i ja, a učenici od prvog do četvrtog razreda dobili su predmet Praktične vještine.
Od prvog do osmog razreda kao obavezan je predmet Informacijske i digitalne kompetencije. Predmet priroda i društvo u nižim razredima razdvojen je na dva predmeta - Društvo i zajednica te Prirodoslovlje, a taj će predmet osnovnoškolci slušati do šestog razreda.
Zbog reformskih procesa predviđenih Nacionalnom razvojnom strategijom kao i Nacionalnim planom oporavka i otpornosti koji predviđa strukturnu reformu, značajna financijska ulaganja od dvije milijarde eura i modernizaciju sustava odgoja i obrazovanja izmijenjen je i usvojen krajem godine Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.
Izmjene Zakona: Izostanci će se moći opravdavati putem e-Dnevnika, mogućnost online upisa u prve razrede
Jedna od važnijih izmjena je da će nastavnici u školama moći raditi do 67. godine, osobito u deficitarnim strukama poput matematike, fizike, kemije i slično. Izostanci će se moći opravdavati putem e-Dnevnika, a otvorena je i mogućnost online upisa u prve razrede.
Između ostalog, ravnatelji škola imaju mogućnost privremeno udaljiti s radnog mjesta osobu za koju saznaju da je protiv nje podnesena kaznena prijava za neko od djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta.
Ministarstvo je u prijedlogu izmjena ovog Zakona predvidjelo devet prekršajnih odredbi zbog kojih bi nastavnici, ako se utvrdi njihova osobna odgovornost, plaćali novčane kazne od 200 do 500 eura.
S obzirom da je to izazvalo poprilično veliku pobunu među sindikatima, kao i samim zaposlenicima škola još je i prije završetka javne rasprave Ministarstvo povuklo prijedlog, s objašnjenjem da se oko toga počelo politizirati.
S početkom drugog polugodišta, u siječnju je započeo projekt besplatnog obroka za sve osnovnoškolce, njih oko 311.000, za što je država u proračunu osigurala 544,2 milijuna kuna.
Prehranu za učenike, kao i do sada, sufinanciraju i organiziraju vlasnici i osnivači osnovnih škola u suradnji sa školom samo što od ovog polugodišta osnivači dobivaju 1,33 eura (deset kuna) po učeniku.
Ispitima Državne mature u prvom roku pristupilo je ukupno 28.917 učenika, a rezultati su pokazali porast ukupnoga broja negativnih ocjena u odnosu na protekle godine.
Prvi put ove godine učenici četvrtih razreda koji su polagali državnu maturu, polagali su je za predmete za koje su završili ciklus uvođenja novih kurikuluma.
Maturanti su ove godine prvi put pisali jedinstveni ispit iz hrvatskog jezika, odnosno ukinute su osnovna i viša razina, a pozitivna ocjena iz eseja ponovno je bila uvjet za prolaz ispita.
Između ostalog, promjenama koje su stupile na snagu izmjenama i dopunama Pravilnika o polaganju državne mature je ta da učenici koji su na bilo koji način na maturi otkrili svoj identitet, nisu bili kažnjeni poništavanjem tog ispita.
Ove godine u ožujku nacionalne ispite iz osam predmeta pisali su učenici svih osmih razreda, a ne samo u 81 eksperimentalnoj školi kao godinu ranije. Novost je da se kod ocjenjivanja osmih razreda odustalo od četiri razine postignuća (napredna, srednja, osnovna i ispod osnovne razine).
Oni su dobili u svom izvješću broj bodova i konkretan postotak, nakon čega su znali u koju su se kategoriju svrstali - jesu li odlični, vrlo dobri, dobri, dovoljni ili nedovoljni.
