Erdogan, izabran u drugom krugu 28. svibnja s 52 posto glasova, prisegnuo je u 15 sati po mjesnom vremenu.
Inauguraciji je nazočio i glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.
Nakon svečane prisege, Erdogan je posjetio mauzolej osnivača moderne Turske, Mustafe Kemala Ataturka.
Turska blokira ulazak Švedske u NATO i Stoltenberg se nada da će je uvjeriti da promijeni stajalište do samita NATO-a u Vilniusu u srpnju.
"Jasna poruka našim švedskim prijateljima! Poštujte vaše obveze... i poduzmite konkretne mjere u borbi protiv terorizma. Ostalo će slijediti", poručio je u četvrtak navečer putem Twittera turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu.
Unatoč tome što je promijenila ustav i donijela novi zakon o borbi protiv terorizma, Ankara i dalje predbacuje Švedskoj da skriva kurdske izbjeglice koje smatra "teroristima".
Stockholm je odobrio prosvjed u nedjelju pod nazivom "Ne NATO-u, ne Erdoganovim zakonima u Švedskoj" koji organiziraju organizacije koje podržavaju kurdske oružane skupine u Siriji.
Drugo goruće pitanje, sastav nove turske vlade koji će biti objavljen navečer, nakon proslave, trebao bi pokazati kako Erdogan namjerava riješiti gospodarsku krizu.
Danima se već govori da bi tu tešku zadaću mogao preuzeti priznati stručnjak Mehmet Simsek.
Bivši ministar financija (2009.-2015.), potom zamjenik premijera zadužen za gospodarstvo (do 2018.), 56-godišnji Simsek, bivši ekonomist američke banke Merrill Lynch, trebao bi biti zadužen da provede malo ortodoksnih mjera ne bi li povratio povjerenje investitora.
Osim inflacije veće od 40 posto, potaknute redovitim snižavanjem kamatnih stopa, turska valuta u slobodnom je padu unatoč milijardama dolara uloženih u njezino održavanje na životu.
Armenija i Azerbajždan
Prisega će biti proslavljena svečanom večerom za uzvanike u golemoj predsjedničkoj palači u Ankari.
Među njima su armenski premijer Nikol Pašinjan, azerbajdžanski predsjednik Ilham Lijev, mađarski premijer Viktor Orban, koji također blokira ulazak Švedske u NATO i katarski premijer Mohmmed ben Abderahman Al-Thani, koji su među prvima čestitali Erdoganu na reizboru nakon 20 godina na vlasti.
Armenija i Turska nikada nisu službeno uspostavile diplomatske odnose i njihova zajednička granica zatvorena je od 1990-ih, no početkom 2022. počele su se približavati unatoč potpori Ankare Bakuu u vezi Nagorno-Karabaha oko kojeg se Armenija i Azerbajdžan spore.
