„EU se suočava sa sve složenijim i pogoršavajućim krajolikom rizika obilježenim rastućim geopolitičkim napetostima, uključujući sukobe, sve veće utjecaje klimatskih promjena, degradaciju okoliša te hibridne i kibernetičke prijetnje“, navodi se u nacrtu dokumenta kojim se utvrđuje strategija gomilanja zaliha, a u koji je imao uvid Financial Times.
Države članice trebale bi koordinirati rezervne zalihe hrane, lijekova, pa čak i nuklearnog goriva, rekla je izvršna vlast EU-a.
Zašto su važne zalihe?
To bi također ubrzalo rad na zalihama na razini EU-a za predmete poput modula za popravak kabela „kako bi se osigurao brz oporavak od prekida u energetskim ili optičkim kabelima“ i roba poput rijetkih zemalja i trajnih magneta, koji su ključni za energetske i obrambene sustave.
Nekoliko slučajeva potencijalne sabotaže podvodnih komunikacijskih kabela i plinovoda posljednjih godina izazvalo je zabrinutost zbog ranjivosti kritične infrastrukture.
Strategija je dio šireg napora EU-a za poboljšanje sigurnosti i otpornosti bloka od 27 zemalja. Prošli mjesec, general Carsten Breuer, njemački načelnik obrane, upozorio je da bi Rusija mogla napasti državu članicu EU-a u sljedeće četiri godine.
Okruženje većeg rizika potaknuto je „povećanom aktivnošću haktivista, kibernetički kriminalci i skupine koje sponzoriraju države”, navodi se u dokumentu.
EU je također osjetljivija od mnogih drugih regija na učinke klimatskih promjena jer se zagrijava dvostruko brže od globalnog prosjeka. Požari na Kreti prisilili su 5000 ljudi na evakuaciju otoka ovog tjedna.
Apelira se i na građane
U izvješću koje je naručila EU u listopadu, bivši finski predsjednik Sauli Niinistö rekao je da sigurnost treba smatrati „javnim dobrom“ i pozvao na način razmišljanja usmjeren na pripravnost.
O gomilanju zaliha, rekao je da Bruxelles treba „definirati ciljeve kako bi se osigurala minimalna razina pripravnosti u različitim kriznim scenarijima, uključujući slučaj oružane agresije ili poremećaja globalnih lanaca opskrbe velikih razmjera“.
EU je u ožujku također savjetovao kućanstvima da gomilaju osnovne zalihe kako bi preživjeli najmanje 72 sata krize.
Unija već održava flotu vatrogasnih zrakoplova i helikoptera, zrakoplov za medicinsku evakuaciju i predmete poput poljskih bolnica i kritičnih medicinskih potrepština u 22 zemlje EU-a kao dio svojih napora za hitne intervencije u slučaju prirodnih katastrofa.
No, komisija je izjavila da će uspostaviti „mrežu za stvaranje zaliha“ kako bi poboljšala koordinaciju između zemalja EU-a. U dokumentu se navodi da postoji „ograničeno zajedničko razumijevanje o tome koje su osnovne robe potrebne za pripravnost za krize u kontekstu brzo promjenjivog krajolika rizika“.
Također će početi sastavljati redovito ažurirane popise osnovnih potrepština prilagođene svakoj regiji i vrsti krize. Države članice trebale bi bolje poticati privatni sektor da pomogne u stvaranju zaliha, primjerice putem poreznih olakšica, navodi se.
Blok bi također trebao surađivati sa saveznicima na „zajedničkom skladištenju“ i bolje koordinirati upravljanje resursima i infrastrukturom dvojne namjene s NATO-om.
Potreba za ulaganjem u kritične zalihe također bi se razmotrila u prijedlozima za novi višegodišnji proračun, koji bi trebali biti predstavljeni kasnije ovog mjeseca.
Nacrt dokumenta trebao bi biti objavljen sljedeći tjedan i mogao bi se promijeniti prije predstavljanja.
