Konstitutivni narodi imaju privilegiran položaj u aktualnom političkom sustavu Bosne i Hercegovine, utvrdio je Europski sud za ljudska prava, koji tu zemlju naziva etnokracijom, a ne demokracijom. Glasanje na izborima mora biti zasnovano na političkom, a ne na etničkom kriteriju, kaže se u presudi u predmetu Slavena Kovačevića protiv BiH.
Sud je sa šest glasova za i jednim protiv presudio da je došlo do povrede članka 1. Protokola br. 12. (opća zabrana diskriminacije) zato što Kovačević nije adekvatno zastupljen u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i Predsjedništvu BiH.
Naime, samo osobe koje se izjasne kao pripadnici neke od tri dominantne etničke skupine mogu se kandidirati za Dom naroda i Predsjedništvo.
Srbijanske članove Doma naroda i Predsjedništva mogu birati samo birači sa prebivalištem u Republici Srpskoj, dok na izborima bošnjačkih i hrvatskih pripadnika tih institucija mogu sudjelovati samo birači sa prebivalištem u Federaciji, objašnjava se.
Kovačević se etnički ne izjašnjava i živi u Sarajevu, odnosno u Federaciji BiH.
U predmetu protiv BiH naveo je da "kandidati koji najbolje zastupaju njegove političke stavove nisu bili iz "odgovarajućeg" entiteta i/ili "odgovarajućeg" etničkog porijekla pa nije mogao glasati za njih na parlamentarnim i predsjedničkim izborima 2022. godine", objašnjava se u priopćenju.
Sud je utvrdio da je "sadašnji politički sustav etničku zastupljenost učinio relevantnijom od političkih, ekonomskih, socijalnih, filozofskih i drugih razmatranja i na taj način pojačao etničke podjele u zemlji i narušio demokratski karakter izbora. Konstitutivni narodi (Bošnjaci, Hrvati i Srbi) očigledno uživaju privilegiran položaj u sadašnjem sustavu".
Sud također ističe da "glasanje na izborima mora biti zasnovano na političkom, a ne na etničkom kriteriju".
Iz Europskog suda za ljudska prava zaključuju da se mora ograničiti utjecaj nacionalnoga predstavljanja u javnim institucijama zemlje.
"Čak i kada bi se zadržao neki vid etničkog predstavljanja, on bi morao biti sekundaran političkom predstavljanju, ne bi smio diskriminirati ostale i građane Bosne i Hercegovine i morao bi uključivati etničku zastupljenost na razini cijele države", smatra ESLJP.
Suci su podsjetili i na ranije presude protiv BiH, od kojih je najpoznatija Sejdić-Finci, prema kojoj se Rom i Židov ne mogu kandidirati za vodeće pozicije u državi. No, nijedna od pet ranijih presuda ESLJP-a još uvijek nije provedena u izbornoj reformi.
Za presudu je glasovalo šest sudaca, među kojima je i sudac ESLJP iz BiH Faris Vejabović, dok je predsjedavajuća sudskoga Vijeća Gabriele Kucsko-Stadlmayer bila protiv uz izdvojeno mišljenje. Naglasila je da rješenje za bilo koji politički disbalans moraju donijeti strane u samoj BiH.
Interpretacije presude ESLJP-a na portalima u Bosni i Hercegovini pojavile su se još jučer. Zagovornici građanske države u BiH kazali su da odluka ESLJP-a znači da se u BiH mora uspostaviti jedna izborna jedinica za Predsjedništvo BiH i državni Dom naroda. Tome su se odmah usprotivili hrvatski i srpski čelnici u BiH.
Uz pet presuda Europskoga suda još uvijek se inzistira na provedbi presude Ustavnoga suda BiH u predmetu Ljubić kojom se inzistira na osiguranju legitimnog političkog predstavljanja konstitutivnih naroda bez mogućnosti preglasavanja na čemu inzistiraju Hrvati.
