Iako je to obećavao u predizbornoj kampanji, Donald Trump nije odmah na početku predsjedničkog mandata uveo carine Meksiku i Kini.
Na konferenciji za novinare dan nakon preuzimanja dužnosti najavio je da razmatra uvođenje carina od 10 posto na robu iz Kine od 1. veljače jer Kinezi, tvrdi on, šalju fentanil u SAD preko Meksika i Kanade. Zato je zaprijetio Meksiku i Kanadi carinama od 25 posto od 1. veljače - ako to ne zaustave.
Zasad bez carina
Kina je na Trumpove prijetnje odgovorila kako oduvijek vjeruje da trgovinski i carinski ratovi nemaju pobjednika. U predizbornoj kampanji Trump je prijetio uvođenjem carina na kinesku robu od čak 60 posto, pa ovo reteriranje mnogi analitičari smatraju značajnim.
Usprkos očekivanjima, Trump, naime, nije uveo nikakve carine. Umjesto toga, u ponedjeljak je izdao nalog federalnim agencijama da istraže uzrok trgovinskog deficita SAD-a i "preporuče odgovarajuće mjere, poput dodatnih carina ili drugih politika, za ispravljanje takvih deficita". Važno je uvijek biti hladne glave i držati se potpisanih ukaza, a ne riječi, komentirala je predsjednica Meksika Claudia Sheinbaum.
Nejasno je što je potaknulo tu brzu promjenu, navodi CNN. U kampanji je Trump obećavao masovno uvođenje carina, do 20 posto na uvoz iz svih zemalja, s dodatnih 25 posto na robu iz Meksika i Kanade, plus 60 posto na robu iz Kine. Najavio je i da će koristiti carine kao pregovarački alat s Danskom kako bi kontrolu nad Grenlandom prepustila SAD-u.
Trumpov početni potez prema Kini, mekši od očekivanog, uslijedio je nakon niza pozitivnih signala posljednjih dana, navodi FT. Kineski lider Xi Jinping i Trump telefonski su razgovarali vikend prije inauguracije, prvi put u četiri godine. Trump je rekao da je razgovor bio "vrlo dobar" i pokrivao "trgovinu, fentanil, TikTok i mnoge druge teme". Kina je poslala najvišeg dužnosnika koji je ikada prisustvovao američkoj inauguraciji, potpredsjednika Han Zhenga, koji se susreo s američkim biznismenima, uključujući Trumpova suradnika Elona Muska.
Jedna od varijanti koja se pojavila je da bi Musk kupio TikTok. Financial Times se poziva na neimenovani kineski izvor koji kaže da bi Peking sada mogao pristati da vlasnik TikToka ByteDance proda platformu kao dio šireg dogovora o carinama. Trump je otvorio prostor za potencijalni dogovor time što je potpisao uredbu kojom se na 75 dana odgađa gašenje TikToka u SAD-u. Peking bi također Trumpu mogao ponuditi pomoć u drugim pitanjima, poput rješavanja ukrajinskog rata, kaže Wang Chong sa Sveučilišta Zhejiang.
Jastrebovi su i dalje tu
Reuters je objavio stav nekoliko ekonomista i stratega da je Trumpu prijetnja carinama ustvari tek sredstvo za pregovore s glavnim trgovinskim partnerima. Drugi ekonomisti upozoravaju da je prerano za tvrdnju da se trgovinski rat može izbjeći, odnosno, kako prenosi FT: Trump jest zvučao otvorenije, ali njegova administracija puna je jastrebova.
Dodatne američke carine Kinezima izvor su velike neizvjesnosti za globalna tržišta, pa su američke burze odmah skočile kad je postalo jasno da Trump neće odmah uvesti carine. Indeks Dow Jones skočio je za 500 bodova.
Strah Wall Streeta
Wall Street se općenito protivi carinama jer stručnjaci upozoravaju da bi se troškovi uvođenja carina prenijeli na američke uvoznike i potrošače, što bi djelovalo inflacijski. I u Kini rastu nade da će postići dogovor s Trumpom kako bi izbjegli trgovinski rat, navodi FT.
Kinesko najmoćnije oružje je deprecijacija juana - što bi trošak uvođenja carina prebacilo natrag na SAD, analizira američki Brooking Institute. Tako se dogodilo 2018., kada je Trump uveo carine na gotovo polovicu uvoza iz Kine po stopi od 25 posto, čime se prosječna carinska stopa popela na 12,5 posto. Juan je pao gotovo u tom iznosu u odnosu na dolar, ta je godina završila oštrim padom indeksa S&P 500, odnosno dionica 500 najvećih američkih tvrtki.
