Rušenje vlade francuskog premijera Michela Barniera u srijedu može se smatrati vrhuncem višemjesečne političke turbulencije u Francuskoj, s oporbenim strankama na ljevici i krajnjoj desnici koje su formirale malo vjerojatan savez kako bi zbacile vladu glasanjem o povjerenju.
Međutim, umjesto da označi kraj pariških problema, kraj Barnierove kratkotrajne premijerske i vlade otvara novo razdoblje političkih previranja i neizvjesnosti u Parizu, kažu analitičari i ekonomisti.
Nova faza natezanja
Barnier je podnio ostavku u četvrtak ujutro, nekoliko sati nakon glasovanja jučer navečer na kojem je 331 zastupnik iz saveza ljevičarske Nove narodne fronte (NFP) i krajnje desnog Nacionalnog skupa (RN) podržao prijedlog za izglasavanje nepovjerenja njegovoj vladi.
Barnierovo smjenjivanje bilo je kulminacija političke krize koja je započela kada je predsjednik Emmanuel Macron ranije ove godine odlučio raspisati prijevremene parlamentarne izbore u pokušaju, ironično, da ojača bazu moći svog centrističkog saveza u Nacionalnoj skupštini.
Na kraju se taj potez izjalovio i Macron je dobio upravo ono što nije želio od izbora održanih u lipnju i srpnju: znatno smanjena baza moći za njegov vlastiti ansambl centrista i Nacionalna skupština podijeljena je na tri strane s uvelike osnaženom ljevicom i krajnje desničarske frakcije, spremne pljačkati Barniera, premijera kojeg je Macron na kraju izabrao u rujnu.
Predsjednik Macron sada je pod pritiskom da brzo pronađe zamjenu za premijera, a Reuters je u četvrtak izvijestio da bi želio imati nekoga na mjestu čim u subotu, kada se novoizabrani američki predsjednik Donald Trump i drugi uglednici okupljaju u Parizu radi ponovnog otvaranja katedrale Notre Dame.
Nestabilnost se nastavlja
Sljedeći kandidat vjerojatno će se suočiti s istim problemima s kojima se Barnier suočio s ljevicom i desnicom za koje se očekuje da će maltretirati novu vladu svojim vlastitim programima za proračun za 2025. jednako kao što su to činili s Barnierom.
"Francuska... ulazi u novu eru političke nestabilnosti", rekla je Charlotte de Montpellier, viša ekonomistica za Francusku i Švicarsku u ING-u, u bilješci kasno u srijedu, piše CNBC.
“Predsjednik Emmanuel Macron morat će imenovati novog premijera, koji će morati formirati novu vladu. Uz jako polariziranu Narodnu skupštinu i podijeljenu na tri glavna tabora – ljevicu, desni centar i krajnju desnicu – pronaći novog premijera koji se neće izravno suočiti s prijedlogom o nepovjerenju bit će vrlo teška misija”, rekla je.
"Stoga je vjerojatno da će Francuska ostati bez vlade nekoliko tjedana, ako ne i mjeseci", dodala je.
Tko bi mogao biti sljedeći premijer?
Postoje spekulacije da bi Macron mogao nominirati svog saveznika, ministra obrane Sébastiena Lecornua za to mjesto, ili čelnika veterana centrista Françoisa Bayroua, predsjednika francuske stranke Mouvement Démocrate. Druga imena koja se spominju kao mogući kandidati su ministar unutarnjih poslova Bruno Retailleau i bivši premijer Bernard Cazeneuve.
Tko god naslijedi posao, možda neće dugo trajati na toj ulozi, niti se od njega očekuje da to učini, prema Mujtabi Rahmanu, izvršnom direktoru za Europu u Eurasia Group.
“Njegov (nikakvi “njezini” nisu u kadru) prvi posao bit će progurati proračun za 2024. godinu. Njegov drugi bit će pokušati oživjeti Barnierov proračun za 2025. koji je smanjivao deficit amandmanima koji bi se mogli svidjeti - vjerojatno nemoguć zadatak - ljevici ili krajnjoj desnici ili obojici", rekao je Rahman u bilješci kasno u srijedu.
Analitičari pretpostavljaju da će Macron izabrati nasljednika Barniera u roku od nekoliko dana, ali napominju da bi premijersko mjesto kandidata moglo zapravo biti usputna točka do novih parlamentarnih izbora sljedećeg srpnja, godinu dana nakon posljednjeg glasanja.
"Najdublja i najzamršenija politička kriza u Francuskoj u posljednjih šest desetljeća nastavit će se iduće godine", rekao je Rahman, upozoravajući da će se "sukob između triju snaga koje se međusobno mrze u Nacionalnoj skupštini nastaviti još mjesecima bez ikakvih izgleda dogovor o novom proračunu za 2025.
