Već 11 godina za redom uporno raste globalna vojna potrošnja i to se nastavilo i u 2025. Vlade diljem svijeta su ukupno potrošile 2,887 bilijuna dolara na vojne brodove i zrakoplove, rakete i drugo oružje, pokazuju novi podaci Stockholmskog međunarodnog instituta za mirovna istraživanja (SIPRI). I time opet postigle rekord jer je to najviša razina vojne potrošnje ikad zabilježena.
„To jasno pokazuje kako države reagiraju na aktualne ratove, napetosti i geopolitičku neizvjesnost“, rekao je za Deutsche Welle Xiao Liang iz programa za vojnu potrošnju i proizvodnju naoružanja Stockholmskog instituta. Borbe su se 2025. nastavile u Ukrajini i Gazi, a globalnoj nestabilnosti pridonijeli su i drugi sukobi, poput rata u Sudanu. „Kako se nastavljaju sve te krize, a već su i određeni dugoročni planovi potrošnje u mnogim državama, ovaj će se trend vjerojatno nastaviti ne samo tijekom 2026. godine nego i dalje."
Za velik dio globalnog rasta vojne potrošnje 2025. godine zaslužna je Europa. Potrošnja je ondje porasla za 14 posto, na 864 milijarde dolara. Ruska invazija na Ukrajinu 2022. godine promijenila je način na koji europske države gledaju na vlastitu sigurnost. Mnoge europske vlade strahuju da bi Rusija mogla predstavljati širu prijetnju, ne samo Ukrajini. Kao odgovor na to, europske države, osobito članice NATO-a, povećavaju izdvajanja za obranu kako bi ojačale svoje oružane snage i odvraćale daljnju agresiju.
„To je bez ikakve sumnje najvažniji pokretač“, rekao je Liang. „Posljednjih godina glavni čimbenik u Europi bila je potrošnja same Rusije i Ukrajine, a ona je nastavila rasti i 2025. No, kad je riječ o ukupnoj potrošnji, težište se sve više prebacuje na srednju i zapadnu Europu u kojima se počinju provoditi planovi militarizacije i povećanih izdvajanja. Te su zemlje lani zabilježile najveći godišnji rast od završetka Hladnog rata.“ Španjolski proračun za obranu porastao je za 50 posto, poljski za 23 posto, a talijanski za 20 posto.
Njemačka vodi u Europi
Među europskim državama, Njemačka je 2025. bila najveći potrošač: ta stavka državnog proračuna je porasla za 24 posto na 114 milijardi dolara, čime se Njemačka uspela na četvrto mjesto na svijetu. Prvi put od 1990. njemačka vojna potrošnja premašila je NATO‑ovu referentnu vrijednost od 2 posto BDP‑a i dosegla 2,3 posto. Kako bi se to financiralo, njemački parlament je 2025. promijenio fiskalna pravila. Vojna potrošnja iznad 1 posto BDP‑a sada je izuzeta iz strogog ograničenja zaduživanja, što vladi omogućuje veće zaduživanje radi povećanja izdvajanja za obranu.
„Ne mislim da se vojne sposobnosti Njemačke povećavaju onako brzo kako bi se moglo zaključiti iz samih iznosa“, rekao je Liang. „No dugoročno, Njemačka postaje snažnija i vojno samostalnija.“
Osim ruskog rata protiv Ukrajine, porast njemačke potrošnje odražava i neizvjesnost u pogledu budućih sigurnosnih jamstava SAD-a. Kao i druge saveznice u NATO-u, Berlin nastoji smanjiti ovisnost o Washingtonu - osobito nakon što je predsjednik SAD-a Donald Trump ponovno doveo u pitanje obveze međusobne obrane unutar Saveza.
SAD je trošio - nešto manje
Izdaci Sjedinjenih Država za njihove oružane snage su u 2025. iznosili ukupno 954 milijarde dolara, što je 7,5 posto manje nego godinu ranije. Glavni razlog tog pada bila je činjenica da Kongres SAD-a nije odobrio novu vojnu pomoć Ukrajini kao što je činio prethodne tri godine. Makar bi to bila sredstva za naoružanje neke druge države, SIPRI takvu pomoć uračunava u vojnu potrošnju zemlje donatora.
„Taj trend smanjivanja već nestaje“, rekao je Liang. „Novi proračun za 2026., koji je odobrio Kongres SAD-a, opet svjedoči o snažnom povećanju izdataka za vojsku. S ratom na Bliskom istoku i rastom napetosti u Aziji ovo će usporavanje vjerojatno biti kratkog vijeka.“ Prema podacima Pentagona, samo je prvih šest dana rata s Iranom 2026. SAD koštalo 11,3 milijarde dolara.
Čak je i 2025. godine SAD nastavio snažno ulagati u nuklearno i konvencionalno naoružanje, s ciljem očuvanja vojne nadmoći i odvraćanja Kine u indo‑pacifičkom prostoru - što je jedan od ključnih ciljeva američke sigurnosne strategije.
SAD je i dalje bio najveći svjetski vojni potrošač 2025. godine i samo ta zemlja je zaslužna za oko trećinu globalne potrošnje na obranu. No kako druge zemlje troše sve više, tako se i udio SAD-a postupno smanjuje još od 2020. „Ovdje nije riječ o tome da najveći potrošači smanjuju izdvajanja“, rekao je Liang, „nego prije svega o velikom rastu potrošnje u drugim zemljama, osobito u državama srednje snage."
Oružje je jamstvo mira?
Neki tvrde da bi ravnomjernija raspodjela vojne moći mogla učiniti svijet sigurnijim. Liang se s tim ne slaže. „To jednostavno znači više naoružanja i više oružja“, rekao je. „Nova utrka u naoružanju smanjuje povjerenje i povećava rizik od pogrešnih procjena“, a to, smatra Liang, svijet čini opasnijim.
Kina je zadržala drugo mjesto na ljestvici svjetske vojne potrošnje i već 31 godinu uporno povećava proračun za obranu - dulje od bilo koje druge zemlje koje promatra SIPRI. Potrošnja je 2025. porasla za 7,4 posto, dok je Peking nastavio provoditi plan modernizacije oružanih snaga koji seže do 2035. godine. Prošle je godine Kina testirala prototipove novih borbenih zrakoplova šeste generacije i približila se uvođenju svojeg "nevidljivog" bombardera H‑20.
Kinesko vojno jačanje ima velike regionalne posljedice, rekao je Liang. „Kineska vojna modernizacija i napetosti sa susjedima već dugo potiču veća izdvajanja u regiji, osobito u državama poput Japana, Tajvana i Filipina“, rekao je. „No 2025. radilo se i o promjenama u sigurnosnom razmišljanju američkih saveznika. Sve je veći pritisak u državama poput Australije, Japana i Tajvana da više ulažu u obranu i postanu samostalnije."
Nije samo strah od Kine
Japanska vojna potrošnja 2025. godine dosegla je 62,2 milijarde dolara, što je povećanje od 9,7 posto u odnosu na 2024. Taj rast dio je plana jačanja oružanih snaga pokrenut 2022., potaknut osjećajem vojne prijetnje Kine i Sjeverne Koreje. Velik je zaokret japansko širenje raketnih kapaciteta i bespilotnih programa, što Japan vodi prema statusu jedne od vodećih vojnih sila po razini potrošnje.
Indija je 2025. bila peti najveći vojni potrošač na svijetu. Njezin je proračun za obranu porastao za 8,9 posto, na 92,1 milijardu dolara, također prvenstveno zbog napetosti s Kinom. No Kina nije bila jedini čimbenik, rekao je Liang. „Godine 2025. izbio je i rat između Indije i Pakistana. To je bio važan razlog, a Indija je snažno ulagala u zrakoplovstvo i bespilotne sustave koji su u tom sukobu imali veliku ulogu."
Tenkovi umjesto škola
Udio vojne potrošnje u gospodarstvu neke zemlje pokazuje koliki se dio društvenog bogatstva usmjerava na obranu, a ne na druge potrebe. To je jedan od najjasnijih pokazatelja stvarnog gospodarskog troška vojne potrošnje u usporedbi među državama.
Taj je udio 2025. porastao na procijenjenih 2,5 posto globalnog BDP‑a, što je najviša razina od 2009. godine. To znači da vlade ne samo da troše više u apsolutnom iznosu, nego i da sve veći dio ukupne gospodarske proizvodnje usmjeravaju na vojsku.
Ta promjena ima posljedice i izvan sigurnosne politike. „To će se odraziti na druga područja javne potrošnje“, rekao je Liang. „Vlade bi mogle smanjivati socijalne usluge ili razvojnu pomoć. Dakle, ovdje nije riječ samo o ratovima i oružju, nego o dubokim posljedicama za društva u cjelini."
