Na europskom tržištu navodno je procvala trgovina lažnim medom slamnatih tvrtki iz Ukrajine ili bez jasnog podrijetla. Zbog toga je Europska unija postrožila uvjete za uvoz meda iz trećih zemalja.
Od danas će se ovdje iz trećih zemalja moći uvoziti i prodavati samo med i pčelinji proizvodi iz objekata koje je odobrila Europska komisija.
Stroži uvjeti
Nakon dvije godine prijelaznog razdoblja, sve ozbiljne tvrtke uglavnom su već prošle godine podnijele zahtjeve za odobrenje svojih pogona u trećim zemljama, objašnjava Aleša Mižigoj, predsjednik uprave tvrtke Medex.
Za njih stroži uvjeti uvoza meda ne mijenjaju ništa, "budući da u našoj tvrtki punimo samo med proizveden u Sloveniji i Europskoj uniji pod našim brendom".
Potonji, međutim, ima problema s krivotvorinama. Službeni podaci Europske komisije za prošlu godinu pokazuju da je 46 posto uvezenog meda iz trećih zemalja na europsko tržište bio patvoreni med, odnosno razne šećerne mješavine s raznim dodacima.
Pojedine zemlje određuju različite postotke, od 25 do gotovo 100 posto krivotvorina, ali koriste različite metode, pa će biti potrebno definirati jedinstvenu metodologiju, kaže Boštjan Noč, predsjednik Pčelarske zveze Slovenije, piše RTV Slovenije.
"Dok Europska komisija ne da jedinstvenu metodu, ovaj krivotvoreni med će cirkulirati na tržištu dok god je to moguće", rekao je Noč.
Slovenci kupuju od pčelara
"U Sloveniji imamo sreću da velika većina Slovenaca kupuje med izravno od pčelara. Slovenski pčelari proizvedu dobru polovicu meda tijekom nekih normalnih berbi", dodao je.
Ali posljednjih godina malo je bilo normalnih žetvi. Tako si naši pčelari ili preprodavači pomažu uvozom jeftinijeg meda na veliko, uglavnom iz Hrvatske, Srbije i Mađarske, a postoji bojazan da će se izgubiti podrijetlo i u kanale prodaje ušuljati med iz Ukrajine, iz koje je ne zna se gdje je zapravo.
Slovensko tržište je dobro kontrolirano.
“Između 20 i 25 posto uzoraka na godišnjoj razini bilo je nesukladno”, rekla je o nesukladnim uzorcima u 2023. Nadja Škrk, načelnica Sektora za kontrolu hrane u Upravi za sigurnost hrane.
Od toga je polovica uzoraka iz mješavina iz EU - izvan EU, a oko 10 posto je iz meda slovenskog podrijetla.
