Grčka, mediteranska zemlja koja se natječe s Hrvatskom, Crnom Gorom i drugim ljetnim destinacijama u privlačenju turista, bilježi osjetan povratak gostiju nakon pandemije koronavirusa no nedostaje joj sezonskih radnika.
Delfi je gradić poznat po antičkim ruševinama Apolonovog hrama u kojem je budućnost proricala proročica Pitija. Janis Papathanasiu, 48-godišnji vlasnik hotela Iniohos, ondje sada prognozira uspješnu sezonu.
„Vidimo ljude iz Europe željne putovanja nakon pandemije, a sada čekamo i povratak turista iz Azije“, kaže Papathanasiu za Hinu.
Na ulici ispred hotela, kojim njegova obitelj upravlja već četvrtu generaciju, prolazi skupina talijanskih maturanata. Razgledaju suvernire u malim trgovinama te se dive zelenim osunčanim padinama.
Delfi, smješten u podnožju brda, ima 3.000 stanovnika i 900 soba za turiste.
Papathanasiu je zadovoljan jer su sve 23 sobe u njegovom objektu popunjene, uglavnom zahvaljujući međunarodnom gospodarskom forumu koji se održava u tom gradiću udaljenom 180 kilometara od Atene.
Na aerodromu glavnog grada Grčke pristigli putnici dugo čekaju prtljagu jer nedostaje radnika u pretovaru iz zrakoplova.
„Radnici u turizmu su napustili ovu profesiju tijekom pandemije i karantene“, kaže Stamatis Hacilazaru, direktor prodaje lanca hotela H Hotels Collection.
„Radnici traže sigurnije poslove, bazičnu obuku i dobru plaću“, dodaje.
Potplaćeni sezonski radnici
Osoba na aerodromu, koja je zamolila za anonimnost, upozorava da Grčkoj prijete gužve tijekom ljeta jer niti radnici iz Azije, koji obično pristaju na niže plaće, više ne žele prekrcavati prtljagu.
„Kažu im da će raditi šest sati, a rade po deset. Nekad i za iznos od 600 eura, pa oni sada odlaze raditi u Španjolsku i druge europske zemlje“, rekla je Hini ta osoba koja na izlazu s aerodroma dočekuje goste.
Iz sindikata turističkih radnika SETE nisu odgovorili je li točan taj podatak, niti u kakvim uvjetima rade zaposlenici u turizmu.
Sindikat POEET rekao je novinama Naftemboriki da radnici u grčkim hotelima rade 30 dana u mjesecu, po 14 sati dnevno, za 900 eura neto pa da mnogi odlaze u zemlje s boljim plaćama.
Grčka se, poput Hrvatske, suočava s nedostatkom zaposlenika u turizmu. Zemlji s 10,6 milijuna stanovnika nedostaje oko 80.000 radnika pa nadu polaže u sporazume s Egiptom, Sirijom, Bangladešom i Pakistanom ne bi li privukla tamošnje ljude, izvijestio je prošli mjesec portal Greek Reporter.
Hacilazaru iz H Hotels Collectiona napominje da je nužno poboljšati radne uvjete sezonskim radnicima, omogućiti zaposlenicima obuku te produžiti sezonu izvan ljeta.
No pitanje je ima li Grčka vremena jer su već u travnju nahrupili turisti.
„U Atenu je stiglo 50 posto više gostiju nego u istom razdoblju prošle godine. Većinom su to mladi koji su nakon pandemije opet počeli putovati“, kaže predsjednik uprave atenskog aerodroma Janis Paraskis.
Napominje da se zračna luka nalazi „u prijelaznom razdoblju nakon pandemije“. Ondje je prošli mjesec sletjelo 3,5 posto više putnika nego u istom mjesecu 2019., kada još uvijek nije izbio koronavirus.
Grčka ovisna o turizmu
Turizam sudjeluje s oko 18 posto u BDP-u Grčke pa je zemlja ovisna o njemu. Ponude za razgledavanje znamenitosti, suvenirnice i vozači taksija, koji se natječu za putnike, prisutni su na svakom uglu.
„Ponovno svjedočimo uzletu turizma, napose u Ateni“, napominje Chloe Laskaridis, predsjednica Lampsa Hotelsa. Ona tvrdi da raste kvaliteta usluga, odnosno iskustva koje doživljavaju gostiu gradskim restoranima prilikom večere ili tijekom obilaska trgovina i muzeja.
Zbog toga bi, kao i zbog aktualne inflacije, te želje za nadoknadom propuštenog prihoda tijekom pandemije, ljetovanje u Grčkoj moglo biti skuplje nego prethodnih godina.
„Grčka više nije jeftina destinacija“, kaže Kostanca Sboku-Konstantakopulu, predsjednica uprave Phaea Resortsa. „U tom smislu gubimo cjenovnu prednost koju smo imali u odnosu na druge europske destinacije“, objašnjava.
Ministar turizma Vasilis Kikilias, čiju vladu u nedjelju čekaju parlamentarni izbori, vjeruje da će prihod od turizma biti između 10 i 20 posto veći u odnosu na prošlu godinu kada je iznosio 17,6 milijardi eura. Optimizam temelji na novim zrakoplovnim linijama te otvaranju tržišta Kine i Australije.
Papathanasiu u Delfima pažljivo na radiju sluša vijesti dok pomaže supruzi na recepciji hotela.
„Nadam se da je sve to istina jer se još uvijek nismo potpuno oporavili od zatvaranja tijekom pandemije“, kaže
