Nakon što je bivši ministar Vili Beroš uputio Vladi zahtjev za ostvarivanje prava '6+6', u javnosti se vodi rasprava koliko je institut '6+6' podložan zlouporabi. Ministar pravosuđa Damir Habijan kazao je u emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada" da je Vlada otvorena za razgovor o eventualnoj izmjeni propisa.
Ministar pravosuđa Damir Habijan istaknuo je kako uhićenje bivšeg ministra Vilija Beroša u sklopu afere "Mikroskop" pokazuje da Vlada daje podršku institucijama.
- Vratio bih se na ono što sam rekao već nekoliko puta. Ovaj slučaj samo je dokaz da Vlada i resorno ministarstvo pružaju podršku svim nadležnim institucijama u borbi protiv korupcije, rekao je.
Nema nedodirljivih
Kako je naglasio, "nema nedodirljivih, to je osnovna i glavna poruka, neovisno o funkciji koju obnašate".
- Ne vidim utjecaj na Vladu. Većina je stabilna, rejting stranke je stabilan i mislim da se treba usmjeriti na ono što Vlada radi dobro, a puno je stvari koje jesu dobre, kazao je.
Istaknuo je kao primjere visoku zaposlenost, rast kreditnog rejtinga te je ponovio da je korupcija apsolutno nedopustiva.
- Takve stvari neće se tolerirati, ustvrdio je.
Habijan nije htio komentirati detalje slučaja, ali je istaknuo da je promjenom propisa članovima Vlade ukinut imunitet ako se radi o sumnji na korupciju.
- Ne mogu komentirati ove činjenice. To je stvar postupka i rasvijetlit će se ondje gdje treba, pred nadležnim tijelima, naglasio je.
- Kada govorimo o članovima Vlade, izmijenili smo zakon gdje su oni imali imunitet. Ako se radi o kaznenim koruptivnim djelima, taj imunitet više ne postoji. Mislim da smo pokazali da je nulta tolerancija kada je pitanju korupcija, kazao je.
6+6 bi se mogao ukinuti
Govoreći o eventualnoj promjeni instituta 6+6, kazao je "kako su uvijek otvoreni da se i o tome razgovara".
- To ovisi od osobe do osobe hoće li to pravo iskoristiti. Teško mi je govoriti u nečije ime je li to prikladno ili nije, dodao je.
Habijan se osvrnuo i na zabrinutost dijela javnosti koji tvrdi da novi propisi o curenju podataka ugrožavaju medijske djelatnike.
- Mislim, a to sam već komentirao, s obzirom na to da sam 13 godina bio odvjetnik i uključen u postupke, nevjerojatno mi je da kada imate postupak u fazi tajnih izvida, da paralelno imate livestream postupka i prijenos u medijima. Mislim da to nije dobro, rekao je.
Kako kaže, "kroz medije, oni koji su obuhvaćeni istragama, saznaju podatke i mogu kompromitirati postupak".
- Naglasio bih da dosad i prije nego što je čl. 307.a uvršten u Kazneni zakon, imate čl. 307., koji isto tako govori, na neki način brani, da se podaci koji su označeni tajnim, izlaze van, nastavio je.
- Javni interes je da DORH, kada obavi određenu radnju, to komunicira. To ne može biti Vlada, ni ministar, dodao je.
- To je bilo već puno puta komentirano. Kada govorimo o čl. 307.a, ondje su taksativno navedene osobe koje mogu biti počinitelji kaznenog djela. To su pravosudni dužnosnici, vještaci, svjedoci, zastupnici, odvjetnici, vježbenici. To je jasno propisano. To nisu novinari. Još jednom, novinari nisu obuhvaćeni tim kaznenim djelom, zaključio je.
