Premijer je sudjelovao na međunarodnoj konferenciji „Iduće desetljeće europskih integracija” koja se u organizaciji zagrebačkog Pravnog fakulteta održava u Zagrebu u suradnji s Predstavništvom Europske komisije u Hrvatskoj. Povod je skorašnja deseta godišnjica hrvatskog članstva u EU. Plenković je rekao da je hrvatski proces pristupanja EU-u bio puno teži nego što se percipira u dijelu javnosti.
Govorio je o „širom otvorenim rukama” EU-a prema srednjoj Europi koje su izostavile Hrvatsku, tada žrtvu velikosrpske agresije Slobodana Miloševića.
Tijekom devedesetih je nedostajalo dijaloga između EU-a i Zagreba, a cijelo to razdoblje hrvatski diplomati uvjeravali su stare članice da se „razbije” regionalni pristup proširenju. Premijer je rekao kako je suradnja s Haaškim sudom Hrvatskoj „realno oduzela do dvije godine” u pregovaračkom procesu, a situacija s granicom sa Slovenijom još dvije.
„Ovo gdje smo sada je bilo komplicirano, politički teško, institucionalno zahtjevno, a pritom se radio ogroman posao prilagodbe hrvatskog pravnog i ekonomskog sustava pravnoj stečevini EU-a”, rekao je Plenković i pritom zahvalio braniteljima bez čije se borbe za slobodu ne bi moglo govoriti o integraciji.
Premijer je rekao kako je Hrvatska od početka tisućljeća u procesu lovljenja koraka za onim članicama koje su proces integracije započele krajem osamdesetih godina. Na kraju idućih deset godina Hrvatska će to i uspjeti, a društvo shvatiti koliki je put prijeđen, zaključio je predsjednik vlade.
Neki se teško identificiraju
Hrvatska je u proteklom razoblju ostvarila strateške ciljeve i uspjela na financijskom planu, no kad se razmatra „element ukupne identifikacije društva, osobito političkih aktera” s tim postignućima, „tu još moramo puno raditi”, rekao je Plenković.
Premijer je rekao da kao političar koji je uveo redovito izvještavanje o sastancima Europskog vijeća u Saboru zapazio „jako bitan” fenomen za budućnost Hrvatske u EU-u – minimalnu identifikaciju dijela političkih stranaka i čelnika, koji nisu sudjelovali u procesu integracije, s ostvarenim strateškim uspjesima države.
Nije naveo o kome se radi.
„U trenutku kad prevladaju akteri koji nemaju nikakav element identifikacije s time ćemo imati problem”, rekao je premijer, naglasivši kako se često ne shvaća bit procesa europske integracije.
Kao primjer takvog trenda naveo je brexit, „rijetko viđen” fenomen, ali to ne znači da se on neće ponoviti negdje drugdje.
„Dapače, pitanja poput ilegalnih migracija koja su srž rezerva kod većine društva prema daljnjem proširenju su kapitalna pitanja koja mijenjaju političke scene u starim članicama”, smatra premijer.
Na konferenciji je govorila i potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica koja je kazala da se Hrvatska i Europa danas uzajamno osnažuju te da „danas možemo slobodno tvrditi da se hrvatski glas dobro čuje na razini svih institucija”.
„Hrvatska je danas snažna, uspješna i utjecajna članica EU-a bez obzira na svoju veličinu”, rekla je povjerenica.
Skup u Kući Europe u Zagrebu održao se povodom desete godišnjice hrvatskog članstva u Europskoj uniji.
Hrvatska se tom savezu pridružila 1. srpnja 2013. godine, više od deset godina nakon predavanja zahtjeva za članstvom.
