Hrvatski BDP je u trećem kvartalu ove godine rastao 3,9 posto, čime Hrvatska ponovno ima najbrži rast BDP-a EU, ali prema glavnom ekonomistu HUP-a Hrvoju Stojiću, u 2025. godini se očekuje usporavanje na 2,7 posto „i Hrvatska će sve više biti pogođena ekonomskom sudbinom euro područja, koje je na rubu recesije“.
To je niže očekivanje rasta gospodarstva od onog što prognozira HNB (3,2 posto) i Europska komisija (3,3 posto). “U kontekstu recesije u ključnim ekonomijama euro područja u drugoj polovini ove godine te neizvjesnosti u pogledu ekonomskih kretanja u 2025. godini, HUP prognozira nešto sporiji rast”, stoji u HUP-ovoj analizi koju potpisuje glavni ekonomist Hrvoje Stojić.
Robni izvoz, piše Stojić, bilježi solidno ‘prolazno vrijeme’ (+6,3 posto godišnje), no snažno pogoršanje poslovne klime kod glavnih partnera uz pogoršanje konkurentnosti hrvatskih proizvodnih tvrtki upućuje na to da u budućnosti možemo očekivati lošije izvozne rezultate.
On također smatra da se, što se tiče projekcije proračunskih prihoda za iduću godinu, koji se temelje na očekivanju rasta BDP-a od 3,2 posto, moglo i opreznije planirati.
U analizi navodi da se ponovno planira snažan rast mase plaća opće države od 7,4 posto ili oko 425 milijuna eura iznad nominalnog kapaciteta rasta ekonomije i to nakon eksplozije mase plaća u 2024. godini od 46,8 posto ili 1,8 milijardi eura. Hrvatska je tako rekorder EU-a po rastu mase plaća opće države, piše Stojić, a od 2019. godine su primanja u javnom sektoru rasla 67 posto.
„Gomilaju se negativni rizici po ispunjenje predloženog proračuna – od snažnijeg usporavanja inflacije (koja ‘puni’ proračun), do sporijeg rasta BDP-a u izostanku oporavka najvećih ekonomija euro područja te povećanim pritiscima na rast troška financiranja na ključnim tržištima“, piše Stojić.
