Kako je priopćeno iz Džaferovićeva ureda, on je tijekom dana kao ovlašteni predlagatelj od Ustavnog suda BiH pismeno zatražio da utvrdi jesu li nametnute izmjene Ustava Federacije BiH te izbornog zakona u skladu s državnim ustavom. Istodobno je predložio da se Schmidtovi propisi odnosno odluke ukinu.
"Zahtjevom se traži utvrđivanje nesuglasnosti odredbi osporavanih amandmana i zakona s Ustavom BiH, prije svega u dijelu koji se odnosi na demokratsko načelo i konzekventno tomu načelo vladavine prava, odnosno njegovo načelo pravne sigurnosti", navedeno je u priopćenju. Džaferović, koji je ujedno visoki dužnosnik Stranke demokratske akcije (SDA), ovim se zahtjevom pridružio svom kolegi iz Predsjedništva BiH Željku Komšiću, koji je Schmidta Ustavnom sudu tužio još 11. listopada.
To je učinio uz tvrdnju kako je visoki predstavnik nametanjem izmjena izbornog zakona 2. listopada "prevario birače" i ugrozio integritet izbornog procesa dok je on još bio u tijeku. Komšić je nezadovoljan i izmjenama u ustroju Doma naroda parlamenta Federacije BiH, kao i načinom popune tog tijela, i tvrdi da se Schmidtovim odlukama uvodi nejednakost birača ovisno o mjestu njihova prebivališta. Ustavni sud još se nije očitovao o Komšićevom zahtjevu, a pravni stručnjaci u BiH spore se o tome ima li taj sud uopće ovlasti preispitivati odluke visokog predstavnika koje proistječu iz Daytonskog sporazuma. Većina vjeruje kako će se Ustavni sud proglasiti nenadležnim za ovakve zahtjeve.
Schmidtovim odlukama od 2. listopada uvedeni su jasni rokovi i procedure za imenovanja i donošenje odluka na razini Federacije BiH, a entitetski Dom naroda uređen je tako da je u njemu povećan broj zastupnika u etničkim klubovima.
Time je izravno osigurana zaštita interesa Hrvata pri izboru i kontroli izvršne vlasti, jer će ubuduće njihovi zastupnici u hrvatskom klubu dolaziti najvećim dijelom iz županija u Federaciji BiH s hrvatskom većinom.
Sam Schmidt je kazao kako je on ovime zapravo osigurao provedbu presude Ustavnog suda BiH u slučaju "Ljubić" iz 2016., a sada očekuje da domaći političari postignu dogovor o tome kako provesti pet presuda Europskog suda za ljuska prava kojima je utvrđeno postojanje diskriminacije u izbornom procesu temeljem etničke pripadnosti ili mjesta prebivališta.
