Broj slobodnih radnih mjesta trebao bi imati veću ulogu od broja stanovnika kada je riječ o raspodjeli tražitelja azila po okruzima, smatra minhenski institut za ekonomska istraživanja Ifo.
Dobro za integraciju
Uvjereni su da bi to olakšalo dugoročnu integraciju tražitelja azila.
„Početni smještaj tražitelja azila ključan je za njihovu uspješnu integraciju. Ako je stopa nezaposlenosti u okrugu u kojem su tražitelji azila prvobitno smješteni jedan postotni bod viša, to znači pet postotnih bodova manju vjerojatnost da će pronaći posao u srednjem roku", kaže Panu Poutvaara, direktor Ifovog Centra za migracije i ekonomiju razvoja.
Trenutna raspodjela tražitelja azila u Njemačkoj temelji se na takozvanom Königstein ključu. Dvije trećine raspoređene su prema poreznim prihodima saveznih država, a jedna trećina prema broju tamošnjih stanovnika. U pravilu ih savezne države preraspodjeljuju na okruge proporcionalno postojećem broju stanovnika, objasnio je If.
“Odluka o smještaju tražitelja azila nakon njihovog dolaska u Njemačku je poput lutrije – a to može naštetiti njihovoj uspješnoj integraciji. Neuspješna integracija dovodi do visokih daljnjih troškova", rekao je Poutvaara.
Utjecaj krajnje desnice
Osim stope nezaposlenosti, za uspješnu integraciju iznimno je važna i spremnost stanovništva da pomogne u integraciji tražitelja azila. Povećanje udjela birača krajnje desnice za jedan postotni bod znači da je za tri postotna boda manja vjerojatnost da će tražitelji azila kasnije pronaći posao ili započeti školovanje. Prema Ifi, ovi učinci ostaju čak i kada se u obzir uzmu lokalne stope nezaposlenosti.
Čak ni unutar EU-a nema smisla ravnomjerno raspoređivati izbjeglice među članicama, smatraju. “Ako bi tražitelji azila bili prisiljeni otići u zemlju koja ih ne prihvaća, ostali bi zarobljeni u siromaštvu i socijalnoj izolaciji”, rekao je Poutvaara. Ako bi zemlja prihvatila nesrazmjerno veliki broj tražitelja azila, ostale zemlje EU-a trebale bi to financijski podržati, dodao je.
