svijet.hr
10. Lipanj 2026.
  • Društvo
  • Geopolitika
  • Mojbiz
  • Kultura & Scena
  • Sport
  • Lifestyle
  • Tehno
  • Komentari
search
highlight_off
person
personPrijavi se u svoj SVIJEThr profil. disabled_by_default
*
*

Dokažite da niste robot! Upišite rezultat:

Zaboravljena lozinka?

Nemaš korisnički račun? Registriraj se!

passwordZaboravljena lozinka? disabled_by_default

Unesite e-mail s kojim ste se registrirali i poslat ćemo vam link za resetiranje lozinke.

*

Dokažite da niste robot! Upišite rezultat:

assignmentRegistracija disabled_by_default
*
*
*
*
*
*

Dokažite da niste robot! Upišite rezultat:

*
MLINAR
ODŠTETA:

Ikea će isplatiti odštetu prisilnim radnicima iz bivšeg DDR-a

Ikea će isplatiti odštetu prisilnim radnicima iz bivšeg DDR-a

Za taj skandal se čulo još prije desetak godina, a ove godine je berlinsko Humboldtovo sveučilište objavilo istraživanje koje svjedoči o toj raboti i prisilnom radu zatvorenika DDR-a.

LISTOPAD
31
2024

Piše:

Svijet.hr / DW

Bio je golem skandal kad je utvrđeno da su zapadne tvrtke dale proizvoditi u Istočnoj Njemačkoj, a to je najjeftinije bilo u zatvorskim radionicama. Sad je Ikea objavila kako će im platiti odštetu.

Ikea nipošto nije bila jedina zapadna tvrtka koja je dala proizvoditi u nekadašnjem DDR-u, kronično gladnom deviza. Socijalističke državne tvrtke su znale i gdje će naći radnike koji će biti čak još jeftiniji nego u tom „radničkom raju“: u ionako punim komunističkim zatvorima. Tako su potrošačima na zapadu stizale i ženske čarape koje su se mogle naći na policama lanca Aldi, katalozi kuća Quelle i Otto su nudili i jeftine, a razmjerno kvalitetne foto-aparate Praktica – i nitko nije previše pitao što su se oni zapravo proizvodili u zatvoru u Cottbusu. Audio-kazete marke Magna su se proizvodile u zatvoru u Dessauu, a popis je veoma, veoma dug, piše Deutsche Welle.

Za taj skandal se čulo još prije desetak godina, a ove godine je berlinsko Humboldtovo sveučilište objavilo istraživanje koje svjedoči o toj raboti i prisilnom radu zatvorenika DDR-a. To je zapravo počelo već odavno:

„Od pedesetih godina prošlog stoljeća pa sve do samog kraja DDR-a se svake godine na rad prisiljavalo 15 do 30 tisuća zatvorenika, prije svega u takvim područjima gdje civilna radna snaga nije htjela raditi zbog loših uvjeta rada“, piše u istraživanju sveučilišta objavljenom ovog travnja.

Zatvorenici nisu imali nikakvog izbora: „Odbijanje rada u zatvorskim radionicama je neminovno vodilo disciplinskim mjerama koje su sezale od uskraćivanja privilegija kao što su primanje posjeta i paketa pa sve do trodnevne samice uz minimalnu opskrbu“, piše u istraživanju. Zapadne tvrtke, ako ne već za vrijeme postojanja socijalističke Istočne Njemačke su već odavno mogle znati, tko je to radio za njih, ali to ih nije previše zanimalo.

Tako je još 2013. otkriveno kako su i za discounter Aldi radile i zatvorenice zloglasnog ženskog zatvora Hoheneck, ali u priopćenju trgovačkog lanca tek piše:

„Žalimo i osuđujemo, očito uobičajenu praksu u bivšem DDR-u koristiti pod prisilom radnu snagu političkih zatvorenika i kažnjenika u produkciji robe. (...) Temeljem velikog vremenskog odmaka od tih događaja, detalji se više ne mogu obraditi u opsegu koji bi bio nužan za zaključnu procjenu i isplatu novčane naknade“, piše u priopćenju Aldija nakon objavljenog istraživanja.

I švedska Ikea je rado dala svoj namještaj jeftino proizvoditi u DDR-u, bez obzira koliko se upravo ovaj proizvođač potrošačima htio predstaviti kao tvrtka koja je svjesna svoje društvene odgovornosti i prije svega se obraća mladim potrošačima, osobito osjetljivima za takvo zlorabljenje. No taj teret iz prošlosti je bio previše i direktor njemačkog ogranka Ikee, Walter Kadnar kaže:

„Otkako je to otkriveno, Ikea se dosljedno založila za otkrivanje čitave pozadine.“

Najdublje se žali što su njihove proizvode radili i politički zatvorenici u DDR-u i objavila je kako će uplatiti 6 milijuna eura u poseban fond žrtvama istočnonjemačke diktature.

Je li to dovoljno i primjereno učinjenoj šteti – i pozitivnom odjeku za tvrtku Ikea nakon što je to objavljeno, o tome se može raspravljati. To će biti dovoljno za tek oko 2.000 žrtava prisilnog rada, ali predstavnici žrtava su ipak zadovoljni što je barem jedna tvrtka pokazala spremnost i platiti za dobru zaradu koja je nastala preko njihovih leđa. Povjerenica za žrtve komunističkog režima u DDR-u Evelyn Zupke i Unija žrtava komunizma (UOKG) Dieter Dombrowski – koji je u sedamdesetima i osobno radio u jednoj takvoj zatvorskoj radionici kažu kako je ova odluka Ikee „rezultat dugogodišnjih pregovora“.

„Zajedno smo kročili putem razjašnjenja i Ikea je s pogođenima razgovarala kao s ravnopravnim partnerima“, kaže Dombrowski i dodaje kako se „nada da će i ostale tvrtke slijediti primjer Ikee“.


Naznaka za to – očito nema, ali možda će se to promijeniti. Zapravo i na državnoj razini tek do konca ove godine parlament treba odobriti formiranje posebnog „fonda za nuždu“ koji bi plaćao naknadu prisilnim radnicima diljem Njemačke. Do sad je također postojao određeni novac za naknadu, ali on se isplaćivao samo onim žrtvama koji su ostale živjeti na području bivšeg DDR-a, makar ih je mnogo otišlo na Zapad. I taj novac iz Ikee će otići u savezni fond kad bude formiran.

Ključne riječi: ikea, ddr, prisilni rad, aldi, trgovina
PODIJELI
VIJEST

MOŽDA ĆE VAS INTERESIRATI
LISTOPAD
31
2024
<
>
  • Nobelovac James Robinson uoči dolaska u Zagreb: Hrvatskoj trebaju snažne institucije
    Nobelovac James Robinson uoči dolaska u Zagreb: Hrvatskoj trebaju snažne institucije
    Ključ dugoročnog prosperiteta, smatra Robinson, leži u kvalitetnim i uključivim institucijama.
    31.10.2024.
  • LOT Polish Airlines obilježio desetu obljetnicu ponovnog uspostavljanja leta između Varšave i Zagreba
    LOT Polish Airlines obilježio desetu obljetnicu ponovnog uspostavljanja leta između Varšave i Zagreba
    LOT Polish Airlines obilježio je danas 10. obljetnicu ponovnog uspostavljanja izravnog leta između dvaju glavnih gradova u putničkom terminalu Zračne luke Franjo Tuđman. 
    31.10.2024.
  • Hrvatski autoklub obilježava 120 godina djelovanja
    Hrvatski autoklub obilježava 120 godina djelovanja
    Hrvatski autoklub ove godine obilježava 120 godina kontinuiranog djelovanja, čime se svrstava među najstarije i najdugovječnije organizacije civilnog društva u Hrvatskoj.
    31.10.2024.
  • HOK: potrebno je zaštititi interese paušalnih obrtnika
    HOK: potrebno je zaštititi interese paušalnih obrtnika
    Hrvatska obrtnička komora i dalje se protivi najavljenim mjerama kojima bi se značajno povećali doprinosi i porezna opterećenja za paušalne obrtnike, uz istodobno javno etiketiranje paušalista kao „prikrivenih radnika“.
    31.10.2024.
  • Kramarić i Dalić upisali dionice Bosqara
    Kramarić i Dalić upisali dionice Bosqara
    Na svojim stranicama BOSQAR INVEST upravo je objavio kako su upis dionica obavili izbornik hrvatske nogometne reprezentacije Zlatko Dalić i reprezentativac Andrej Kramarić. 
    31.10.2024.
  • Pepco u prvoj polovici godine ostvario rast prodaje i dobit
    Pepco u prvoj polovici godine ostvario rast prodaje i dobit
    Prihodi od prodaje Pepca, kad se isključi roba široke potrošnje u prvih šest mjeseci rasli su 3,6%, bruto marža iznosila je 49,7% (rast 250 baznih bodova u odnosu na isto razdoblje prošle godine)
    31.10.2024.
  • Saylor prodao bitcoin u vrijednosti od 2,5 milijuna dolara
    Saylor prodao bitcoin u vrijednosti od 2,5 milijuna dolara
    Michael Saylorova tvrtka Strategy prošli je tjedan prodala bitcoin po drugi put ikad (za 2,5 milijuna dolara), jer geopolitička neizvjesnost i dalje opterećuje cijenu bitcoina i kripto tržište općenito.
    31.10.2024.
  • HTZ otvorio predstavništvo u Berlinu
    HTZ otvorio predstavništvo u Berlinu
    Hrvatska turistička zajednica otvorila je ured Predstavništva u Berlinu, koje će uz ured Predstavništva u Münchenu, pokrivati najvažnije tržište za hrvatski turizam. 
    31.10.2024.
  • Započeo upis dionica BOSQAR INVESTA
    Započeo upis dionica BOSQAR INVESTA
    Upis novih dionica društva BOSQAR d.d. (ZSE: BSQR) započeo je danas, 1. lipnja 2026. godine u 9 sati i trajat će do 10. lipnja 2026. godine u 16 sati za nove ulagatelje, odnosno do 15. lipnja u 10 sati za postojeće dioničare.
    31.10.2024.
  • EU želi kazahstanske minerale
    EU želi kazahstanske minerale
    EU-ova investicija u Global Gateway od 12 milijardi eura za Srednju Aziju zaustavlja se na sirovinama, prometu i energiji. Nedostajući stup je istraživanje - a Kazahstan je spreman biti partner, a ne kamenolom, piše Sayasat Nurbek.
    31.10.2024.

Najčitanije

ESKALACIJA

SAD napao Iran, krenuli uzvratni udari na tri američke baze

TEATAR

Uspješna međunarodna sezona HNK-a u Zagrebu: gostovanja, koprodukcije i suradnje diljem Europe

RIJEČ AUTORITETA

Nobelovac James Robinson uoči dolaska u Zagreb: Hrvatskoj trebaju snažne institucije

NOVITETI

Apple lansirao Siri chatbot

KAVA

Lavazza pripremila posebnu priču za espresso u SAD-u

NBA FINALE

Spursi smanjili vodstvo Knicksa u NBA finalu, Wembanyama briljirao

U PLUSU

Njemački nogometni savez ostvario dobit u 2025.

ANIMIRANI FILM

Svečano otvoren 36. Animafest

MLINAR
  • Impressum
  • Marketing
  • Kontakt
  • Uvjeti korištenja
svijet.hr

Copyright (c) svijet.hr. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.  |  Postavke kolačića

Ova web stranica koristi kolačiće

Kolačiće koristimo za prilagođavanje sadržaja i oglasa, za pružanje značajki društvenih medija i za analizu prometa. Također dijelimo informacije o vašoj upotrebi naše web-lokacije s našim društvenim medijima, oglašivačkim i analitičkim partnerima koji ih mogu kombinirati s drugim informacijama koje ste im dali ili koje ste prikupili iz upotrebe svojih usluga.
Prihvaćam sve kolačiće Prihvaćam odabrane Postavke kolačića Ne prihvaćam