svijet.hr
07. Studeni 2026.
  • Društvo
  • Geopolitika
  • Mojbiz
  • Kultura & Scena
  • Sport
  • Lifestyle
  • Tehno
  • Komentari
search
highlight_off
person
personPrijavi se u svoj SVIJEThr profil. disabled_by_default
*
*

Dokažite da niste robot! Upišite rezultat:

Zaboravljena lozinka?

Nemaš korisnički račun? Registriraj se!

passwordZaboravljena lozinka? disabled_by_default

Unesite e-mail s kojim ste se registrirali i poslat ćemo vam link za resetiranje lozinke.

*

Dokažite da niste robot! Upišite rezultat:

assignmentRegistracija disabled_by_default
*
*
*
*
*
*

Dokažite da niste robot! Upišite rezultat:

*
MLINAR
ODŠTETA:

Ikea će isplatiti odštetu prisilnim radnicima iz bivšeg DDR-a

Ikea će isplatiti odštetu prisilnim radnicima iz bivšeg DDR-a

Za taj skandal se čulo još prije desetak godina, a ove godine je berlinsko Humboldtovo sveučilište objavilo istraživanje koje svjedoči o toj raboti i prisilnom radu zatvorenika DDR-a.

LISTOPAD
31
2024

Piše:

Svijet.hr / DW

Bio je golem skandal kad je utvrđeno da su zapadne tvrtke dale proizvoditi u Istočnoj Njemačkoj, a to je najjeftinije bilo u zatvorskim radionicama. Sad je Ikea objavila kako će im platiti odštetu.

Ikea nipošto nije bila jedina zapadna tvrtka koja je dala proizvoditi u nekadašnjem DDR-u, kronično gladnom deviza. Socijalističke državne tvrtke su znale i gdje će naći radnike koji će biti čak još jeftiniji nego u tom „radničkom raju“: u ionako punim komunističkim zatvorima. Tako su potrošačima na zapadu stizale i ženske čarape koje su se mogle naći na policama lanca Aldi, katalozi kuća Quelle i Otto su nudili i jeftine, a razmjerno kvalitetne foto-aparate Praktica – i nitko nije previše pitao što su se oni zapravo proizvodili u zatvoru u Cottbusu. Audio-kazete marke Magna su se proizvodile u zatvoru u Dessauu, a popis je veoma, veoma dug, piše Deutsche Welle.

Za taj skandal se čulo još prije desetak godina, a ove godine je berlinsko Humboldtovo sveučilište objavilo istraživanje koje svjedoči o toj raboti i prisilnom radu zatvorenika DDR-a. To je zapravo počelo već odavno:

„Od pedesetih godina prošlog stoljeća pa sve do samog kraja DDR-a se svake godine na rad prisiljavalo 15 do 30 tisuća zatvorenika, prije svega u takvim područjima gdje civilna radna snaga nije htjela raditi zbog loših uvjeta rada“, piše u istraživanju sveučilišta objavljenom ovog travnja.

Zatvorenici nisu imali nikakvog izbora: „Odbijanje rada u zatvorskim radionicama je neminovno vodilo disciplinskim mjerama koje su sezale od uskraćivanja privilegija kao što su primanje posjeta i paketa pa sve do trodnevne samice uz minimalnu opskrbu“, piše u istraživanju. Zapadne tvrtke, ako ne već za vrijeme postojanja socijalističke Istočne Njemačke su već odavno mogle znati, tko je to radio za njih, ali to ih nije previše zanimalo.

Tako je još 2013. otkriveno kako su i za discounter Aldi radile i zatvorenice zloglasnog ženskog zatvora Hoheneck, ali u priopćenju trgovačkog lanca tek piše:

„Žalimo i osuđujemo, očito uobičajenu praksu u bivšem DDR-u koristiti pod prisilom radnu snagu političkih zatvorenika i kažnjenika u produkciji robe. (...) Temeljem velikog vremenskog odmaka od tih događaja, detalji se više ne mogu obraditi u opsegu koji bi bio nužan za zaključnu procjenu i isplatu novčane naknade“, piše u priopćenju Aldija nakon objavljenog istraživanja.

I švedska Ikea je rado dala svoj namještaj jeftino proizvoditi u DDR-u, bez obzira koliko se upravo ovaj proizvođač potrošačima htio predstaviti kao tvrtka koja je svjesna svoje društvene odgovornosti i prije svega se obraća mladim potrošačima, osobito osjetljivima za takvo zlorabljenje. No taj teret iz prošlosti je bio previše i direktor njemačkog ogranka Ikee, Walter Kadnar kaže:

„Otkako je to otkriveno, Ikea se dosljedno založila za otkrivanje čitave pozadine.“

Najdublje se žali što su njihove proizvode radili i politički zatvorenici u DDR-u i objavila je kako će uplatiti 6 milijuna eura u poseban fond žrtvama istočnonjemačke diktature.

Je li to dovoljno i primjereno učinjenoj šteti – i pozitivnom odjeku za tvrtku Ikea nakon što je to objavljeno, o tome se može raspravljati. To će biti dovoljno za tek oko 2.000 žrtava prisilnog rada, ali predstavnici žrtava su ipak zadovoljni što je barem jedna tvrtka pokazala spremnost i platiti za dobru zaradu koja je nastala preko njihovih leđa. Povjerenica za žrtve komunističkog režima u DDR-u Evelyn Zupke i Unija žrtava komunizma (UOKG) Dieter Dombrowski – koji je u sedamdesetima i osobno radio u jednoj takvoj zatvorskoj radionici kažu kako je ova odluka Ikee „rezultat dugogodišnjih pregovora“.

„Zajedno smo kročili putem razjašnjenja i Ikea je s pogođenima razgovarala kao s ravnopravnim partnerima“, kaže Dombrowski i dodaje kako se „nada da će i ostale tvrtke slijediti primjer Ikee“.


Naznaka za to – očito nema, ali možda će se to promijeniti. Zapravo i na državnoj razini tek do konca ove godine parlament treba odobriti formiranje posebnog „fonda za nuždu“ koji bi plaćao naknadu prisilnim radnicima diljem Njemačke. Do sad je također postojao određeni novac za naknadu, ali on se isplaćivao samo onim žrtvama koji su ostale živjeti na području bivšeg DDR-a, makar ih je mnogo otišlo na Zapad. I taj novac iz Ikee će otići u savezni fond kad bude formiran.

Ključne riječi: ikea, ddr, prisilni rad, aldi, trgovina
PODIJELI
VIJEST

MOŽDA ĆE VAS INTERESIRATI
LISTOPAD
31
2024
<
>
  • Panvita ulaže 20 milijuna eura u Paradajz Grupu
    Panvita ulaže 20 milijuna eura u Paradajz Grupu
    Hrvatska investicijska grupacija BOSQAR INVEST (BOSQAR d.d. - ZSE: BSQR) objavila je da Panvita, članica prehrambene vertikale grupe, stječe 50 posto udjela i 50 posto + 1 glas u slovenskom društvu Paradajz.
    31.10.2024.
  • Intesa Sanpaolo ostvarila rekordnu neto dobit od 8,2 milijarde eura
    Intesa Sanpaolo ostvarila rekordnu neto dobit od 8,2 milijarde eura
    Neto dobit porasla je 8 % u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, pri čemu je u trećem tromjesečju ostvareno više od 2,6 milijardi eura, što predstavlja najbolji rezultat ikad ostvaren u trećem tromjesečju.
    31.10.2024.
  • Davor Macura uhićen, Alta banka u stečaju
    Davor Macura uhićen, Alta banka u stečaju
    Davor Macura, poduzetnik blizak Srpskoj naprednoj stranci i vlasnik Alta banke, nad kojom je otvoren stečajni postupak, priveden je noćas.
    31.10.2024.
  • Kaptio stigao u Hrvatsku: U Zagrebu gradi centar znanja za globalnu travel-tech industriju
    Kaptio stigao u Hrvatsku: U Zagrebu gradi centar znanja za globalnu travel-tech industriju
    Islandska travel-tech kompanija Kaptio, specijalizirana za tehnološka rješenja za organizatore složenih višednevnih putovanja, proširila je poslovanje na Hrvatsku preuzimanjem zagrebačke kompanije Trawelt.
    31.10.2024.
  • Hakiran Binance: Ukradeno 6,3 milijarde dolara vrijednih kriptovaluta
    Hakiran Binance: Ukradeno 6,3 milijarde dolara vrijednih kriptovaluta
    Binance je u petak izjavio da je sigurnosni incident imao procijenjeni utjecaj od 6,3 milijarde dolara, s oko 3 milijarde dolara kriptovalutne imovine do sada zamrznute, te se obvezao pokriti sve gubitke.
    31.10.2024.
  • Končar u prvih devet mjeseci premašio milijardu eura prihoda, najavio podjelu dionica
    Končar u prvih devet mjeseci premašio milijardu eura prihoda, najavio podjelu dionica
    Domaći industrijski lider nastavio je snažan poslovni zamah i u trećem kvartalu ove godine, potvrđujući snažnu poziciju Grupe KONČAR na regionalnom i europskom tržištu.
    31.10.2024.
  • Adris prešao granicu od milijardu eura, neto dobit povećana 18 posto
    Adris prešao granicu od milijardu eura, neto dobit povećana 18 posto
    Adris grupa je u prvih devet mjeseci ostvarila ukupni konsolidirani prihod od milijardu eura, što je za osam posto više nego gopdinu ranije, priopćili su iz rovinske kompanije.
    31.10.2024.
  • Neto dobit Podravke pala, pritisak na sektor poljoprivrede
    Neto dobit Podravke pala, pritisak na sektor poljoprivrede
    Grupa Podravka u prvih je devet mjeseci 2026. ostvarila 787,7 milijuna eura poslovnih prihoda, što je 5,5 milijuna eura više nego u usporedivom razdoblju prošle godine.
    31.10.2024.
  • Domaći med, bez traženja svog čovjeka: hrvatski pčelari još su bliže kupcima, čak i u ponoć
    Domaći med, bez traženja svog čovjeka: hrvatski pčelari još su bliže kupcima, čak i u ponoć
    Od kućnog praga i tržnice do narudžbe na mobitelu: kupnja meda dobiva nove mogućnosti, a domaći Beezzify želi spojiti ono što kupci traže - poznatog proizvođača i jednostavno naručivanje.
    31.10.2024.
  • PBZ Grupa organizirala razgovor o dugovječnosti i financijskoj sigurnosti
    PBZ Grupa organizirala razgovor o dugovječnosti i financijskoj sigurnosti
    PBZ Grupa organizirala je u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu događanje „Zajedno kroz vrijeme”, posvećeno dugovječnosti, zdravlju, kvaliteti života i financijskoj sigurnosti.
    31.10.2024.

Najčitanije

ODGOVORNOST

Studenti u blokadi traže da se istraži odgovornost Aleksandra Vučića u Sky prepiskama

NOVI NAPAD

Amerika izvela novi napad na Iran

NBA

Hezonja odličan, Cavsi razbili Sixerse

OPTIMIZAM

Trump najavio 'veliki sporazum' o miru u Ukrajini

SENZACIJA

Dinamo nokautirao Sunderland

ARHIVI

Magyar zaista otvorio tajne arhive komunističkih špijuna, isplivala zanimljiva imena

LIGA PRVAKA

Como razvalio Lens, utrpao im devet komada

VINIL

Jinxi, Cubismo i Songkillersi po prvi put na vinilu - Vinyl party u Garden Taproomu

MLINAR
  • Impressum
  • Marketing
  • Kontakt
  • Uvjeti korištenja
svijet.hr

Copyright (c) svijet.hr. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.  |  Postavke kolačića

Ova web stranica koristi kolačiće

Kolačiće koristimo za prilagođavanje sadržaja i oglasa, za pružanje značajki društvenih medija i za analizu prometa. Također dijelimo informacije o vašoj upotrebi naše web-lokacije s našim društvenim medijima, oglašivačkim i analitičkim partnerima koji ih mogu kombinirati s drugim informacijama koje ste im dali ili koje ste prikupili iz upotrebe svojih usluga.
Prihvaćam sve kolačiće Prihvaćam odabrane Postavke kolačića Ne prihvaćam