Sve se događa u trenutku kada se zamah proširenja Unije ponovno osjeća u Bruxellesu, piše ugledni medij. Europska komisija radi na planu koji bi Ukrajini mogao omogućiti djelomično članstvo već sljedeće godine, dok je Crna Gora, trenutačno najnaprednija kandidatkinja, prošlog mjeseca zatvorila još jedno pregovaračko poglavlje.
Vladajuća koalicija u Reykjavíku obećala je referendum o obnovi pregovora najkasnije do 2027., nakon što je prethodna vlada 2013. zamrznula proces. No rok se sada ubrzava, u ozračju geopolitičkih potresa, nakon odluke Washingtona da uvede carine Islandu te prijetnji američkog predsjednika Donalda Trumpa o aneksiji Grenlanda, prenosi Jutarnji list.
Islandski parlament trebao bi u idućim tjednima objaviti datum referenduma, navode izvori koji su željeli ostati anonimni. Odluka dolazi nakon niza uzajamnih posjeta – europskih političara Islandu i islandskih dužnosnika Bruxellesu. Ako Islanđani glasaju „za“, mogli bi postati članica Unije prije bilo koje druge zemlje kandidatkinje, tvrdi jedan od sugovornika.
„Razgovor o proširenju se mijenja“, izjavila je europska povjerenica za proširenje Marta Kos, koja se prošlog mjeseca u Bruxellesu sastala s islandskom ministricom vanjskih poslova Katrín Gunnarsdóttir. „Sve se više radi o sigurnosti, o pripadanju i o očuvanju naše sposobnosti djelovanja u svijetu podijeljenom na suprotstavljene sfere utjecaja. To se tiče svih Europljana.“
Osjećaj hitnosti
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen prošlog je mjeseca u Bruxellesu ugostila islandsku premijerku Kristrún Frostadóttir i poručila da njihovo partnerstvo „nudi stabilnost i predvidljivost u nestabilnom svijetu“. Von der Leyen, koja je Island posjetila prošlog srpnja, ponovno bi trebala doći u arktičku regiju u ožujku.
Rasprava o produbljivanju odnosa s Islandom započela je i prije nego što se Trump prošle godine vratio u Bijelu kuću. Bruxelles je, prema riječima jednog europskog dužnosnika, već tada počeo obraćati više pozornosti na strateški važnu zemlju u sjevernom Atlantiku.
No prijetnje iz SAD-a dodatno su pojačale osjećaj hitnosti. Među njima i „šala“ Billyja Longa, Trumpova kandidata za veleposlanika u Reykjavíku, da bi Island mogao postati 52. američka savezna država, a on sam njezin guverner.
„Mislim da je činjenica da je Island spomenut četiri puta u jednom Trumpovu govoru – dok je govorio o Grenlandu u Davosu – itekako usmjerila pažnju“, rekao je drugi europski dužnosnik, dodajući kako to „za malu državu mora biti uznemirujuće“.
Island je za članstvo u EU podnio zahtjev 2009., u jeku financijske krize u kojoj su propale sve tri njegove velike komercijalne banke. No već 2013. vlada je zamrznula pregovore, dok se gospodarstvo oporavljalo, a pojedini ekonomisti upozoravali na mogući kolaps eurozone. U ožujku 2015. Island je zatražio da ga se više ne smatra zemljom kandidatkinjom.
U međuvremenu se geopolitička slika bitno promijenila.
Island zauzima strateški položaj na sjevernom Atlantiku, južno od Arktičkog kruga. Nema vlastitu vojsku i za sigurnost se oslanja na članstvo u NATO-u te bilateralni obrambeni sporazum sa SAD-om iz 1951. godine.
Upravo ta sigurnosna dimenzija, uz gospodarske koristi članstva, čini se da mijenja raspoloženje javnosti. Istraživanja pokazuju rast potpore ulasku u EU.
Ipak, put do članstva nije jednostavan.
„Pristupanje bi moglo naići na ozbiljne domaće političke prepreke“, upozorio je Guðni Thorlacius Jóhannesson, bivši predsjednik Islanda.
‘Sve se svodi na ribu‘
Najveći kamen spoticanja tradicionalno su ribarska prava – ključna grana islandskog gospodarstva i tema koja je i ranije izazivala napetosti.
„Na kraju se sve svodi na ribu – to je uvijek bilo pitanje“, kaže jedan od europskih dužnosnika.
No danas postoji jedna bitna razlika u odnosu na prethodne pregovore: Brexit.
Ujedinjeno Kraljevstvo i Island desetljećima su imali napet odnos oko ribolova, uključujući i tzv. „Bakalarne ratove“ od 1950-ih do 1970-ih. Tijekom pristupnih pregovora pojavile su se nove tenzije oko količine skuše koju su lovili islandski ribari – spor prozvan „Rat za skušu“ – pri čemu je EU čak zaprijetila trgovinskim sankcijama.
No sada, kada Britanija više nije članica Unije, pitanje ribarskih prava moglo bi biti manje zapreka.
Ako Islanđani odluče obnoviti pregovore, proces bi mogao teći relativno brzo. Island je član Europskog gospodarskog prostora i dio schengenskog područja slobodnog kretanja, što znači da je već preuzeo velik dio europske pravne stečevine.
Prije zamrzavanja pregovora 2013. Island je zatvorio 11 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja. Crna Gora, najnaprednija kandidatkinja, tu je brojku premašila tek posljednjih mjeseci.
„Na papiru, to ne bi bilo osobito teško – moglo bi potrajati čak samo godinu dana“ da se zatvore sva poglavlja, kaže jedan europski dužnosnik. No drugi izvor upozorava da bi takav rok bio preambiciozan s obzirom na složenost pojedinih pitanja.
Za konačno članstvo Island bi morao održati i drugi referendum, nakon završetka pregovora.
Za Island bi koristi članstva bile ponajprije sigurnosne, a manje gospodarske prirode, navodi POLITICO. Zemlja ima peti najveći BDP po stanovniku na svijetu, što znači da joj ekonomski poticaj za ulazak u EU nije presudan kao državama koje snažno teže članstvu, zaključuje se.
