Zaključak je ovo javnog izvješća za 2024., koje je u nedjelju objavila Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA).
Četiri glavna rizika
Najznačajniji sigurnosni rizici za Hrvatsku, prema analizi SOA-e, kibernetički su napadi, pojedinačne moguće terorističke prijetnje i ekstremizam, ilegalni prelasci granice te nestabilno susjedstvo Zapadnog Balkana. U Hrvatskoj ne djeluju terorističke organizacije, pa se prijetnja od napada i dalje procjenjuje niskom. Ipak, piše u izvješću, ne može se isključiti mogućnost da (samo)radikalizirani pojedinci inspirirani terorističkom propagandom izvrše teroristički napad.
Pritom su posebno rizične mlađe osobe s psihičkim poteškoćama koje prihvaćaju ekstremna ideološka uvjerenja i imaju sklonost nasilju.
Glavni izvor terorističke prijetnje za Europu predstavlja islamski ekstremizam, posebno samostalni napadači inspirirani džihadističkom propagandom, među kojima je u porastu broj mladih i maloljetnih počinitelja i imigranata u EU iz država Afrike i Azije. U Hrvatskoj postoji nekoliko desetaka sljedbenika salafizma koji ne zagovaraju nasilje, ali u državama Zapadnog Balkana postoji manji broj pristalica džihadističkog salafizma. Na području Zapadnog Balkana se proteklih godina stotine džihadista, bivših pripadnika ISIL-a i drugih terorističkih organizacija u Siriji i Iraku, vratilo u matične države. Oni su po povratku osuđivani na kratkotrajne kazne zatvora i većina je već na slobodi.
„Osobe s (dvojnim) hrvatskim državljanstvom koje su se pridružile ISIL-u i dalje se nalaze u kampovima pod kontrolom sirijskih Kurda gdje su smješteni članovi obitelji boraca ISIL-a. Radi se uglavnom o ženama koje su radikalizirane u inozemstvu, odakle su i otišle na područje pod kontrolom terorističkih organizacija u Siriji”, analiziraju u SOA-i.
Hrvat na listi terorista
Značajan udio terorističkih napada (provedenih i spriječenih) u EU povezan je s osobama koje su migrirale u EU posljednjih godina. Pripadnici ISIL-a koristili su migrantski val za prebacivanje u Europu, pri čemu su se predstavljali kao izbjeglice. Kada je riječ o ekstremistima, u hrvatskom društvu nema takvih izraženih pokreta. Ipak, postoje pojedinci i manje skupine koje imaju ekstremistički svjetonazor ili poduzimaju takve aktivnosti.
Na ekstremno desnoj sceni i dalje je izražen trend ekstremizma koji želi ukidanje postojećeg demokratskog ustavnog poretka. Pritom postoje namjere i pokušaji paravojnog organiziranja, provedbe vojne obuke i nabave naoružanja, a s krajnjim ciljem promjene ustavnog poretka Hrvatske.
U siječnju 2025. jedan je hrvatski državljanin uvršten na američku listu posebno označenih globalnih terorista kao pripadnik međunarodne nasilne ekstremno desne online mreže Terrorgram Collective, koja je stavljena na listu terorističkih skupina.
Rusija i Srbija
„Dio ekstremne desnice promiče neonacističku ideologiju, uz pojave animoziteta prema migrantima i stranim radnicima u Hrvatskoj. Iako je prijetnja od nasilja ekstremno desnih skupina niska, postoji mogućnost pojedinačnih incidenata samoradikaliziranih pojedinaca”, zaključuju u SOA-i.
Lijevi ekstremisti ne predstavljaju prijetnju nacionalnoj sigurnosti zbog malobrojnosti, neorganiziranosti i slabe potpore javnosti, a i velikosrpski ekstremizam u Hrvatskoj i dalje ima mali broj simpatizera.
U Srbiji, s druge strane, za vrijeme protuvladinih prosvjeda, u medijima bliskima vladajućim strukturama jača politički i medijski narativ o vanjskim i unutarnjim neprijateljima s ciljem kompromitacije studentskih prosvjeda. Hrvatska je u tom kontekstu označena kao „trajni antisrpski faktor“ te kao država koja organizira studentske prosvjede i neprijateljski djeluje prema Srbiji.
„Režim Aleksandra Vučića, koristeći sigurnosni sustav i medije pod svojom kontrolom, pokušavao je diskreditirati studentske prosvjede konstruiranjem teza da su prosvjede organizirale hrvatske i druge strane službe, s ciljem „rušenja Vučića i Srbije“, zaključuje se u izvješću SOA-e. Naglašavaju se i protjerivanja hrvatskih državljana iz Srbije.
Srpska pravoslavna crkva (SPC), prema mišljenju SOA-e, uz vjerski, ima i značajan nacionalni i regionalni politički utjecaj, promovira politički koncept „Srpskog svijeta“, a „Svesrpski sabor“ poslužio je za novo plasiranje nacionalističke ideje „jedan narod, jedna vjera, jedna država“. Pritom se naglašava bliskost s Rusijom, koja nastavlja s aktivnostima usporavanja procesa euroatlantskih integracija na Zapadnom Balkanu, posebno u Srbiji koju Rusija politički, diplomatski, vojno i obavještajno podržava.
„Rusija je obavještajno ojačala svoju prisutnost u Srbiji, posebice s pripadnicima obavještajnog sustava koji su prethodno protjerani iz zemalja EU-a gdje su prikriveno obavještajno djelovali kao diplomati”, zaključuje se u izvješću.
U 2024. bilježi se i rast kibernetičkih napada. Bilo ih je 38, odnosno sedam više nego godinu ranije. Radi se o kibernetičkim napadima kojima je primarni cilj špijunaža državnih tijela, odnosno krađa podataka od značaja za nacionalnu sigurnost. Dvije trećine značajnih napada u Hrvatskoj provele su ruske državno sponzorirane grupe. Primjer je ucjenjivački napad grupe Lockbit na informacijski sustav KBC-a. Napadači su uspjeli ukrasti i zaključati veliku količinu medicinske dokumentacije. SOA-a je spriječila eskalaciju, a ukradeni podaci su vraćeni KBC-u.
