Kada žene govore o menopauzi – o nesanici, problemima s koncentracijom, migrenama ili iscrpljenosti – često nastupi neugodna šutnja. Iako se trenutno oko jedanaest milijuna žena u Njemačkoj nalazi u menopauzi i često trpi posljedice hormonskih oscilacija, ova tema je i dalje tabu.
Od tih žena je više od devet milijuna zaposleno, što čini oko petinu ukupno zaposlenog stanovništva.
Budući da se trećina tvrtki u Njemačkoj žali na nedostatak kvalificirane radne snage (prema istraživanju instituta Ifo iz 2024.), još je važnije da se poslodavci brinu o dobrobiti svojih zaposlenih. Ipak, tegobe žena u menopauzi se često ignoriraju.
Pri tome oko trećine žena pati od teških simptoma koji mogu utjecati i na radnu sposobnost. Pored valunga, posljedice menopauze mogu biti bolovi u zglobovima, lupanje srca, problemi s koncentracijom, depresivna raspoloženja i smanjeno samopouzdanje.
Menopauza najčešće počinje sredinom ili krajem četrdesetih godina i obično traje između deset i petnaest godina. To je razdoblje u kojem su se djeca često već osamostalila, a žene bi zapravo mogle ponovo napraviti iskorak u karijeri. No realnost često izgleda drugačije.
Visoki troškovi
Posljedice menopauze koštaju državu oko devet i pol milijardi eura godišnje u izgubljenoj gospodarskoj vrijednosti, kaže Andrea Rumler s Visoke škole za gospodarstvo i pravo u Berlinu. I ističe da tvrtke zbog toga gube oko 40 milijuna radnih dana.
Rumler je 2023. godine anketirala više od 2.000 žena u dobi između 28 i 67 godina. Za skoro četvrtinu ispitanica su tegobe u menopauzi bile razlog za smanjenje radnog vremena, dok je gotovo petina zbog toga promijenila posao. Svaka deseta žena navela je da je zbog menopauze ranije otišla u mirovinu ili to planira.
U nekim sektorima ženama je posebno teško
U pojedinim profesijama rad tijekom menopauze je posebno težak. Na primjer, policajkama u patrolnoj službi. Ako dođe do iznenadnih jakih krvarenja ili problema s mjehurom, WC nije uvijek u blizini.
Žene koje rade u javnom prostoru općenito imaju posebne poteškoće u suočavanju sa simptomima menopauze. Nastavnice, odgojiteljice, njegovateljice ili prodavačice ne mogu raditi od kuće niti uzimati kratke pauze po potrebi.
Ovo je posebno važno za društvo, jer u nekima od ovih sektora radi natprosječno veliki broj žena: u njezi starijih i bolesnih (85 posto), u školama (73 posto), u uslužnim djelatnostima i prodaji (skoro 62 posto). Uz to, upravo ti sektori posebno pate od nedostatka kvalificirane radne snage.
Strah od stigmatizacije i diskriminacije
Mnoge žene posebno opterećuje to što ne mogu otvoreno govoriti o menopauzi. Više od polovice žena koje je Rumler anketirala izjavilo je da je tema menopauze tabu na njihovom radnom mjestu.
„Mnoge žene u ovoj životnoj fazi pate na poslu, ali o tome ne govore – iz stida, neznanja ili straha od stigmatizacije", kaže Rumler.
Zato je edukacija u tvrtkama od velikog značaja. Pri tom ne bi trebalo informirati samo žene koje su direktno pogođene, već i druge zaposlene i šefove o posljedicama menopauze. „Ono što stalno čujem od liječnika medicine rada ili zaposlenih u kadrovskim službama, koji se jako angažiraju na ovoj temi, je da šefovi često samo odmahnu rukom, jer smatraju da to nije važno pitanje“, priča Rumler.
Pored destigmatizacije, ženama pomaže i mogućnost prilagodbe radnog vremena i radnih procesa njihovim potrebama. Fleksibilni modeli radnog vremena, planiranje zadataka prema potrebama i svjesno organiziranje pauza mogu značajno poboljšati radnu sposobnost kod iscrpljenosti, problema s koncentracijom i poremećaja sna.
Na primjer, za zaposlene žene u prodaji, proizvodnji, terenskom radu, kao i za vozačice autobusa ili policajke, važan je jednostavan pristup sanitarnim prostorijama. A budući da se tema menopauze u medicinskim studijama do sada jedva obrađuje, liječnici medicine rada trebali bi biti dodatno obučeni.
Velika Britanija kao pozitivan primjer
Posljednjih godina došlo je do značajnih pomaka, naročito u Velikoj Britaniji. Tamo je parlament pokrenuo opsežnu istragu o menopauzi na radnom mjestu, a savjetovanje na tu temu postalo je dio rutinskih zdravstvenih pregleda u okviru državne zdravstvene službe NHS.
Više od 7.800 organizacija do sada je potpisalo dobrovoljnu obvezu „Menopause Workplace Pledge“, među njima tvrtke kao što su Vodafone, BBC ili Tesco, ali i općine, škole, humanitarne organizacije, zdravstvo i mala poduzeća iz različitih sektora.
U Njemačkoj je menopauza i dalje marginalna tema
Kako bi podržao žene Vodafone, na primjer, nudi E-learning kurs o menopauzi i omogućava fleksibilan rad. Revizorska kuća PwC pokrenula je inicijativu „Menopause Matters“, preuzima troškove privatnih tretmana vezanih za menopauzu i nudi zdravstvenu aplikaciju s telemedicinskim savjetovanjem.
U Njemačkoj je anketa iz 2024. godine, koju je među poslodavcima provela organizacija the-change.org, pokazala da 63 posto njih i dalje smatra menopauzu „isključivo“ ili „pretežno privatnom“ temom. U 74 posto ispitanih tvrtki nisu postojale nikakve mjere za podršku ženama u menopauzi. Samo sedam posto navelo je da čini „mnogo“ kako bi pružilo podršku.
