Ljudi koji slijede principe takve prehrane, vegani, isključuju sve životinjske proizvode iz prehrane zbog minimaliziranja patnje životinja, brige za okoliš i poboljšanja zdravstvenog stanja koje se, kako tvrde, ne ostvaruje prehranom koja sadrži namirnice životinjskog podrijetla.
"Svi već znamo da je veganska prehrana zdravija od mesne" ili "Zanimljiva studija: Vegani su zdraviji, ali imaju veliku rupu u prehrani" samo su neki od naslova koji promoviraju biljnu prehranu, piše Agroklub.
Trebamo li svi biti vegani?
Tako se na portalu spremi-klopu.com/veganska-prehrana može pročitati da su "istraživanja pokazala da je dobro uravnotežena veganska prehrana općenito zdravija od vegetarijanske i mesojedske te da će prelazak na veganstvo zasigurno donijeti zdravstvene koristi, a može pomoći i u prevenciji i liječenju određenih bolesti."
S obzirom na to da u tekstu nije navedeno o kojem se istraživanju radi, portal foodfacts poslao je upit navedenom portalu u kojem su tražili informaciju o izvoru takvih tvrdnji, ali do objave članka nisu dobili odgovor.
Je li takva prehrana zdravija i trebamo li svi biti vegani?
"Ja zastupam stajalište da isključivo veganstvo ima manjak vitamina i minerala koji su neophodni ljudskom organizmu" ističe prof. dr. Irzada Taljić, izvanredna profesorica i nutricionistica s Poljoprivredno -prehrambenog fakulteta u Sarajevu dodajući da se toga nikako ne trebaju pridržavati određene skupine stanovništva.
Neke esencijalne tvari možemo unijeti samo konzumacijom mesa
Pojašnjava da se tu prvenstveno misli na trudnice, dojilje, dojenčad, predškolsku i školsku djecu jer su oni u stadiju intenzivnih promjena u organizmu (razvoj, rast, hormoni) kada su organizmu esencijalni elementi nezamjenjivi, a možemo ih unijeti samo putem proizvoda animalnog podrijetla.
Primjerice, dodaje, to su bjelančevine koje su građene od esencijalnih aminokiselina te se mogu dobiti samo direktnim unosom odnosno konzumacijom crvenog mesa poput mladog nemasnog komada teletine koje predstavlja dobar izbor.
"Međutim, nikako nisam za konzumaciju mesnih prerađevina poput salame, kobasice, slanine, hrenovki i sličnih proizvoda ni u kojem stadiju života", naglašava profesorica.
Nije nemoguće, ali jest zahtjevno, ističe profesorica Taljić
Također kaže da postoje brojni trendovi u prehrani i da se treba dobro raspitati kod provjerenih stručnjaka, nutricionista odgovaraju li oni zaista vama kao pojedincu odnosno vašem zdravstvenom stanju.
Veganstvo se, podsjeća, razlikuje od vegeterijanstva po tome što vegani nemaju ništa na sebi (odjeća, obuća, šminka) niti u kućanstvu što je animalnog podrijetla, tako da je zaista teško slijediti prave veganske principe. "Nije nemoguće, ali jest zahtjevno", objašnjava.
Uzimajući u obzir različite čimbenike u koje bi uključila nutritivni i energetski sastav hrane, zdravstveni status, održivost, ekologiju preporučuje prehranu većinski baziranu na namirnicama biljnog podrijetla koja je poznata pod engleskim nazivom plant - based diet.
"To znači da zasnivamo prehranu na biljnim namirnicama sa značajno smanjenim udjelom mesa, ali je zastupljen u prehrani", poručuje sveučilišna profesorica.
Ima svoje prednosti, ali…
Magistrica nutricionizma Martina Gložinić kaže da se benefiti koji se pripisuju veganskoj prehrani mogu postići i u prehrani svejeda.
Postiže se, dodaje, na način da se takva prehrana sastoji od dovoljne količine cjelovitih nutritivno bogatih namirnica biljnog podrijetla kao što su povrće, voće, mahunarke, sjemenke, orašidi, cjelovite žitarice i umjerene količine namirnica životinjskog podrijetla poput mesa, jaja, ribe, uz, napominje, termičku obradu koja isključuje prženje/pohanje.
Također navodi da je dobro unositi što manje prerađevina, a to su salame, paštete, dimljeno meso i sl.
"Tako ćemo osigurati dovoljno vlakana, vitamina, minerala i antioksidansa koji će onda imati pozitivne učinke na cijeli naš organizam, uključujući i benefite koji se pripisuju veganskoj prehrani", napominje nutricionistica Gložinić.
Kako saznajemo, prednosti veganske prehrane koje se navode u znanstvenim istraživanjima su niži šećer u krvi, smanjen rizik od dijabetesa tipa 2, manji rizik od bolesti srca i karcinoma te smanjenje boli kod artritisa.
Mogući su nutritivni deficiti
Upozorava na činjenicu da se mora dobro isplanirati kako bi se postigli navedeni benefiti, a kod unosa namirnica poput pomfrita, prženog/pohanog povrća, veganskih keksa/čokolada, čipsa i ostalih prerađevina koje su siromašne vlaknima, antioksidansima, vitaminima i mineralima navedeni benefiti mogu izostati.
S obzirom na to, navodi, da je takva prehrana dosta restriktivna mogu se pojaviti nutritivni deficiti poput željeza i vitamina B12, ali i vitamina D, cinka, kalcija, omega-3 masnih kiselina i kolina.
Također, nedostatkom se smatra i nedovoljan unos proteina i održivost na duge staze. "No, ukoliko se dobro isplanira i prilagodi svakom pojedincu, ovi nedostaci se mogu izbjeći", otkriva ova nutricionistica.
Trebaju li nam dodaci prehrani za dobro zdravlje?
U svakom slučaju, dobro zdravstveno stanje se može postići i normalnom uravnoteženom prehranom svejeda koja je dobro posložena i prilagođena pojedincu.
"Stoga, pridržavanje veganske prehrane nije nužno za bolje zdravlje", poručuje magistrica Gložinić.
Na kraju možemo zaključiti da veganska prehrana ima svoje benefite po zdravlje, ali da može imati i nedostatke ovisno o namirnicama koje takvu prehranu čine.
Zdravija i pravilnija prehrana se može postići i umjerenom konzumacijom namirnica animalnog podrijetla, a slijediti principe veganstva nije nužno za bolje zdravstveno stanje. Dakle, ne bismo trebali koristiti izraz “zdravija“ što znači da je takva tvrdnja djelomična dezinformacija.
