Hrvatska je u godini na izmaku nizom inicijativa podržala ratom pogođenu Ukrajinu, promjena vlasti u Bosni i Hercegovini i deblokada visokog predstavnika smanjili su napetosti između Sarajeva i Zagreba, a dobar dio godine, sve dok u studenome nije došlo do međusobnog protjerivanja diplomata, izgledalo je da se tope hladni odnosi sa Srbijom.
Napetosti zato opet nije nedostajalo između sukreatora vanjske politike, premijera i predsjednika Zorana Milanovića, često suprotnih mišljenja o nizu geopolitičkih tema.
Idiličan početak
Godina je počela idilično – s otkucajem ponoći Hrvatska je postala 27. članica šengenskog prostora i 20. članica eurozone. Na granicama s Mađarskom i Slovenijom ministri su uklanjali rampe, a premijer je na novogodišnje jutro na glavnom zagrebačkom trgu predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen počastio kavom, prvi put plativši eurima.
Hrvatskoj je nakon šengena i eurozone preostalo samo članstvo u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), za što se premijer Andrej Plenković nada da će se dogoditi 2026. godine.
Pregovori o članstvu u toj organizaciji, započeti krajem 2022., prema riječima ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana, idu "jako dobro”.
Na samom početku 2023. odaslan je i pozitivan signal u odnosima sa Srbijom.
Nakon što je otkrio da ga je predsjednik Aleksandar Vučić uputio da „odledi” odnose s Hrvatskom, ministar vanjskih poslova Ivica Dačić povodom pravoslavnog Božića stiže u Zagreb i poziva na natjecanje u „izgradnji mira” i tvrdi da su dobri odnosi Hrvatske i Srbije u važnom interesu obaju naroda.
Milanović vs Plenković
Zoran Milanović već je na početku godine podigao buru kritizirajući sankcije Rusiji kao glupe i neučinkovite, usprotivio se slanju oružja Ukrajini "jer to produžuje rat" i kazao da realno „Krim više neće nikad biti Ukrajina”.
Usprkos tim riječima, Hrvatska je 2023. snažno podržavala Ukrajinu u svim aspektima. Poslala joj je 14 transportnih helikoptera, primila je njezine ranjenike, omogućila transport žita putem svog teritorija te je u listopadu održala i prvu donatorsku konferenciju za razminiranje ratom pogođene zemlje na kojoj je obećano gotovo pola milijarde eura u tu svrhu.
Plenković je i u ovoj godini nekoliko puta, osim Milanovića kojeg optužuje za proruske stavove, kritizirao i oporbu u Saboru što je krajem 2022. odbila obuku ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj.
"Kada god netko izrazi minimum skepse prema dogmi i kad nije za rat do konačnog istrebljenja, optuži ga se da je ruski čovjek", odgovorio je Milanović.
Milanović je često kritizirao i vodstvo Europske unije, u kojoj je Hrvatska ovo ljeto napunila desetogodišnjicu članstva. Plenković je objavio da ukupna neto dobit članstva iznosi 12 milijardi eura te da je cilj da Hrvatska u idućih deset godina dostigne prosjek standarda saveza.
Hrvatsko vodstvo pokazalo je disharmoniju i nakon napada Hamasa na Izrael, nakon kojeg je uslijedio njegov brutalan odgovor u Pojasu Gaze koji ne jenjava do danas.
Milanović je sredinom listopada rekao da je Izrael zbog načina na koji je reagirao izgubio njegove simpatije.
„Pravo na samoobranu, koje Izrael apsolutno ima, ne uključuje pravo na osvetu i masakr civila", kazao je tada i naišao na osudu izraelskog ministarstva vanjskih poslova.
Opća skupština Ujedinjenih naroda krajem listopada glasala je pak za rezoluciju kojom se pozivalo na humanitarno primirje u Gazi, protiv čega je glasalo samo 14 zemalja, među njima i Hrvatska.
Pantovčak i Banski dvori sukobili su se i oko tog pitanja. Milanović je rekao kako je Hrvatska tu trebala ostati suzdržana.
"Trebalo ostati samo suzdržan, to je bit priče. To je pitanje zdravog razuma i časti", rekao je Milanović, naglašavajući da ga nitko o glasanju nije konzultirao već mu je to odrađeno „iza leđa”.
Plenković je objasnio da je Hrvatska glasala protiv jer se u rezoluciji nije osudio teroristički napad Hamasa. "Naravno da Hrvatska podržava mir, ali nije bilo nikakvog razloga da se glasa za ovu lošu i licemjernu rezoluciju", rekao je.
Vlada je par tjedana kasnije objavila da će donirati još milijun eura humanitarne pomoći Gazi, uz ranijih 250 tisuća.
Sredinom prosinca Hrvatska je pak glasala za rezoluciju kojom se ponovno pozivalo na primirje u Gazi. Ni u njoj se nije spomenuo Hamas, no u mnogo kraćem i jednostavnijem tekstu ne spominje se ni sigurnosna situacija na Zapadnoj obali ni Izrael kao okupator koji „ilegalno” vojno djeluje.
MVEP je priopćio kako ju je podržao jer je riječ o isključivo humanitarnoj rezoluciji koja je lišena političkih ocjena i odnosi se na tešku humanitarnu situaciju u Gazi.
Dobri odnosi sa Slovenijom
Hrvatska je u godini na izmaku poboljšala odnose sa susjednim državama.
Nakon Plenkovićevog „prijatelja” Janeza Janše, na čelo Slovenije početkom prošle godine došao je liberal Robert Golob. Hrvatski premijer razvio je odličan odnos i s njim pa dvojica čelnika često zajedno putuju na međunarodne konferencije.
Hrvatska i Slovenija gaje najbolje odnose u regiji, a Plenković i Golob, političar koji je stigao iz svijeta energetike, naglasak su stavili na suradnju upravo u tom sektoru – ulaganjima u LNG terminal, širenju regionalne mreže plinovoda i nuklearke Krško.
Plenković je u listopadu objavio da su on i premijeri Slovenije, Austrije i Bavarske poslali pismo Europskoj komisiji o namjeri izgradnje plinovoda od Krka do te njemačke savezne pokrajine.
Sporovi između Zagreba i Ljubljane, poput pitanja razgraničenja, ostavljeni su po strani.
Slovenija je nakon terorističkog napada Hamasa na Izrael i njegovih posljedica na sigurnost u Europi u listopadu vratila kontrole na šengenske granice s Hrvatskom, nakon što je to prvo učinila Italija na granici sa Slovenijom.
Ljubljana je 21. prosinca ponovno produžila te kontrole, ovaj put za šest mjeseci.
Toplije-hladnije sa Srbijom
Zanos oko zatopljenja odnosa Beograda i Zagreba s početka godine polako je jenjao pa je prema kraju godine ponovo 'zahladilo'.
Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman i njegov srbijanski kolega Ivica Dačić krajem siječnja su se sastali u Subotici u prigodi Velikog prela bunjevačkih Hrvata, a Plenković je u lipnju boravio u istom gradu, otvorivši ondje s premijerkom Anom Brnabić Hrvatski dom i kazavši pritom da „zaoštravanje retorike” sa Srbijom nikad nije dolazilo iz njegove vlade.
U srpnju je MVEP tradicionalno morao reagirati na srbijansko posezanje za hrvatskom kulturnom baštinom povodom Deklaracije „Granice srpske književnosti” koja je u njih uvrstila i hrvatske književnike.
Krajem studenoga, uoči parlamentarnih izbora u Srbiji prije kojih se uvijek zaoštrava retorika, iz Beograda je protjeran prvi tajnik u hrvatskom veleposlanstvu Hrvoje Šnajder, navodno zbog špijunaže. Zrinjevac je odgovorio recipročnim protjerivanjem savjetnika u veleposlanstvu Srbije u Zagrebu.
Tomislav Žigmanov, predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) i aktualni ministar za ljudska i manjinska prava u vladi u Beogradu nije ušao u srpsku skupštinu na parlamentarnim izborima krajem godine.
"To je loše i to za nas znači da sa Srbijom moramo raditi na tome da se riješi ono što je bilateralnim sporazumom prije 20 godina bilo dogovoreno, da Hrvati u Skupštini Srbije imaju zajamčeni mandat", rekao je Plenković tim povodom.
Opuštenije s BiH
Nakon formiranja vlasti u Bosni i Hercegovini krajem prošle godine, ovaj put bez SDA Bakira Izetbegovića, odnosi sa Sarajevom u ovoj su godini bili relaksiraniji nego ranije.
Novi bosanskohercegvački šef diplomacije Elmedin Konaković u veljači je boravio u Zagrebu i rekao da su „svi lideri u Hrvatskoj vrlo spremni na razgovore i dogovore” te da je dobio potvrdu da će Hrvatska podržavati BiH bez uplitanja u njezine unutarnje poslove.
Grlić Radman je u lipnju ustvrdio kako je položaj hrvatskog naroda u susjednoj zemlji mnogo bolji otkako je visoki predstavnik Christian Schmidt deblokirao formiranje vlasti krajem prošle godine.
Hrvatska i BiH u lipnju su održale i zajedničku sjednicu vlada.
Predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik, pod novim američkim sankcijama od listopada, kroz cijelu je godinu dizao buru prijetnjama o odcjepljenju RS-a i vezama i susretima s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Milanović je u siječnju za njega kazao "da je bio i dalje može biti” saveznik Hrvata u BiH" u borbi za „temeljna politička prava Hrvata” u susjednoj zemlji.
Korektno s Crnom Gorom
Crna Gora je u svibnju dobila novog predsjednika Jakova Milatovića, nakon 32 godine vlasti Mila Đukanovića, a u listopadu i novu vladu.
Milatović, u medijima često predstavljan kao prosrpski kandidat, u rujnu je bio u Zagrebu u „prijateljskom” posjetu gdje je davao proeuropske izjave.
Vodstva dviju država 2023. su se sporila oko povratka školskog broda Jadran iz crnogorskih u hrvatske ruke. Riječ je o jedrenjaku izgrađenom 1933. koji je do 1991. bio upisan u flotne liste hrvatskih luka no zadržan je u Crnoj Gori kamo je otplovio 1991. na remont.
Plenković je Milatoviću u lipnju u Podgorici rekao kako Hrvatska očekuje da se procesuiraju ratni zločini nad Hrvatima u toj zemlji i riješe pitanja odštete logorašima i sva druga otvorena pitanja.
Državljani u nevolji
Hrvatska javnost je pomno pratila, a diplomacija se aktivirala u slučaju osmero hrvatskih državljana koji su u Zambiji zbog posvajanja djece optuženi za trgovanje ljudima. Nakon višemjesečnog sudskog procesa, oslobođeni su prvoga lipnja i zajedno s djecom posvojenom u DR Kongu vratili su se u Hrvatsku.
Hrvatska je evakuirala i svoja 22 državljana koji su ostali blokirani u Pojasu Gaze nakon odgovora izraelske vojske na napad Hamasa i zatražili su diplomatsku pomoć. U Zagreb su stigli početkom studenog.
Diplomacija se angažirala i oko Bad Blue Boysa uhićenih u Ateni nakon organizirane tučnjave s navijačima AEK-a u kojoj je život izgubio grčki navijač. Grčki sudovi njih 102 uz jamčevinu i zabranu odlaska na utakmice, oslobodili su tek na kraju godine.
