To je konklava superlativa. U njoj će sudjelovati više kardinala Katoličke crkve nego na bilo kojim proteklim izborima novog pape. Oni će se 7. svibnja useliti u Sikstinsku kapelu u Vatikanu. Očekuju se sudjelovanje 133 kardinala. To podrazumijeva: savjetovanja iza zatvorenih vrata i boravak u skučenim uvjetima – sve dok se ne postigne dovoljna većina potrebna za izbor novog crkvenog poglavara, piše Deutsche Welle.
Bit će postignut i još jedan rekord: kardinali dolaze iz 71 zemlje. Na posljednjem izboru novog pape 2013. godine bilo je zastupljeno 48 zemalja, a na onima 2005. godine 52 države. Papa Franjo, koji je preminuo na Uskršnji ponedjeljak u 88. godini, dvanaest godina je radio na tome da Katolička crkva sa sadašnjih 1,4 milijarde članova, postane globalna crkva i da ukine njenu koncentraciju na Europu.
Ali što to znači za savjetovanja koja se trenutno odvijaju u takozvanoj predkonklavi i za naredne dane u Sikstini? "Ishod izbora danas je teže predvidjeti jer je sastav kolegija kardinala nacionalno i kulturno heterogeniji", rekao je za DW povjesničar Jörg Ernesti, stručnjak za papinstvo.
Imena, oklade, špekulacije o sljedećem papi
Uprkos tome, na dan smrti pape Franje se u mnogim medijima postavljalo pitanje: "Tko će biti sljedeći?" Brzo su se u opticaju pojavila različita imena. Ulozi na kladionicama rastu, špekulacija je sve više.
Francuski katolički dnevni list "La Croix", koji nije u vlasništvu Francuske biskupske konferencije, objavio je na društvenoj mreži: "Zašto La Croix ne govori o 'kandidatima' koji bi mogli naslijediti papu Franju". U objavi se ističe da je za to pogodan svaki kardinal, a da je "debata o favoritima sport vatikanista", papinih izvjestitelja. Ipak, list je predstavio one koje smatra najvažnijim kardinalima iz Azije ili Afrike i naveo kriterije.
Crkveni povjesničar Ernesti smatra kako nije odlučujuća činjenica da je oko 80 posto kardinala s pravom glasa imenovao papa Franjo. Ishod je, smatra, još neizvjestan. Postoji "previše dobrih kandidata koji dolaze u pitanje za tu dužnost". On smatra da je temeljni smisao da "reforme koje je započeo Franjo moraju ići dalje". Osobno ne vidi nikakve naznake „da postoji želja za preokretom".
Već mjesecima postoji u „Rome Duck Storeu", gdje se kao i u mnogim turističkim destinacijama širom svijeta prodaju varijante žutih plastičnih patkica, model „papa". Tko god ga kupi, bilo da je riječ o hodočasniku ili turistu, konzervativcu ili progresivcu, kršćanu, židovu ili agnostiku, dobije isti model: patku s bijelom kapicom, križem na prsima i papinskim prstenom.
Mnogo je kriterija za izbor
Koliko je kompleksan izbor pape, koliko su različiti kandidati? Ima li kandidat više iskustva u pastoralnom radu ili u crkvenom menadžmentu? Dolazi li iz razvijene zemlje ili zemlje u razvoju? Koju teološku orijentaciju ima? Kako se izjašnjava o odnosu Crkve prema homoseksualcima?
Većina kardinala danas dolazi iz drugih dijelova svijeta, a ne više iz Europe, objašnjava Ernesti. Opće kongregacije, na kojima sudjeluju kardinali mlađi od 80 godina, ali i oni stariji, smatraju se mjestom pogodnim za njihovo upoznavanje. Jer: sama konklava je „dosta ritualizirana i sigurno ne predstavlja parlamentarnu razmjenu kao u politici".
Uočava se jedna stvar: dan ili dva nakon Franjine smrti istaknutiji kardinali, koji bi mogli imati utjecaj na izbor, iznosili su svoje mišljenje. Među njima su bili luksemburški nadbiskup Jean-Claude Hollerich (66) i filipinski Luis Antonio Tagle (67), koji je na čelu jedne od vatikanskih službi, ali i neki drugi. Od prošlog vikenda se oni više ne oglašavaju.
Iskusni kardinali zagovaraju nastavak Franjinog smjera
Ali zato se sada energično izjašnjavaju stariji kardinali. Kod nekih od njih iznenađuje ili iritira to što se ponovo pojavljuju u javnosti, što papa Franjo nije želio. Tako je, prema online portalu „Crux", peruanski kardinal Juan Luis Cipriani (81) - koji je 2019. godine bio kažnjen za seksualno zlostavljanje – uspio ući u salu za sastanke predkonklave. I odjednom se pored papinog lijesa našao i američki kardinal Roger Mahony (88), protiv kojeg su ranije bile podignute razne optužbe za prikrivanje seksualnih delikata u Crkvi, a koje su navodno ušutkane milijunima dolara.
Jasno se u posljednje vrijeme izjašnjavaju bečki kardinal Christoph Schönborn (80) i njemački kardinal emeritus Walter Kasper (92), dva vrlo cijenjena aktera posljednje konklave. Oni inzistiraju na nastavku Franjinog kursa koji se, kako kažu, ne može zaustaviti. Bit će to, upozorio je Kasper, duža konklava.
Ali što znači duža? 2013. godine konklava je trajala 27 sati, a 2005. samo 26 sati. No, najduža konklava u 20. stoljeću, ona iz 1903. godine, trajala je ukupno pet dana. Tada još nije bilo predkonklave. Dakle, treba sačekati.
Na „Polymarketu", jednoj od stranica online kladionica koje u fokusu imaju i konklave, trenutno je 9. svibnja favorizirani dan izbora novog pape. Ali kardinali se sigurno tamo ne klade.
Fotografija: Vatican Media
