Klimatska neutralnost je 2040. nadohvat ruke jer je blok uspio smanjiti svoje zajedničke emisije stakleničkih plinova na desetinu razine iz 1990., u skladu s ciljem predloženim prije 16 godina.
Rezultat je transformirani kontinent, ali stići do toga nije bilo lako: vladajuće koalicije su se raspale, tvrtke su zatvorene, a poljoprivrednici su više puta opsjedali Bruxelles.
Europljani sada više voze bicikle i jedu manje mesa. Ruralna područja imatju manje krava na ispaši i više električnih kablova iznad glave.
U EU-u više nije ostao nijedan rudnik ugljena, ali poslovi u zelenoj proizvodnji cvjetaju.
Ukratko, smanjenje od 90 posto do 2040. zahtijeva da Europa da preinači svoje gospodarstvo, promijeni svoje krajolike i stil života.
Globalno zatopljenje u međuvremenu je također prouzročilo promjene. Južne zemlje EU-a ograničavaju rad na otvorenom ljeti. Industrija skijaškog turizma u Alpama je u kolapsu. Iz klimatiziranog Berlaymonta, Europska komisija raspoređuje sve veću europsku vatrogasnu flotu u borbu protiv žestokih požara i posreduje između regija koje se svađaju oko prava na vodu.
Ipak, nemoguće je reći hoće li se ova zamišljena budućnost ikada dogoditi jer diljem kontinenta klimatske politike nailaze na otpor. Europski poljoprivrednici bune se, a nadolazeći izbori mame zakonodavce da obećaju svojim biračima zelenu tranziciju bez napora.
Međutim, gledajući vlastitu procjenu EU-a i nedavna izvješća Europskog znanstvenog savjetodavnog odbora za klimatske promjene, jedno je jasno: ako Europa želi postići klimatsku neutralnost, promjene koje mijenjaju život neizbježne su.
Ne postoji jednostavan put do klimatske neutralnosti.
Dakle, pod pretpostavkom da sve ide po planu, što je pod velikim upitnikom, evo kako bi život u Europi mogao izgledati za 16 godina.
Agrikulturna revolucija
Što je u vašem hladnjaku 2040.? Vjerojatno manje životinjskih proizvoda.
Ta je promjena u prehrani pomogla Europi da značajno smanji emisije. Domaće životinje i dalje su u EU-u glavni izvor metana, drugog najvećeg pokretača globalnog zatopljenja, ali manja potražnja za mesom i mliječnim proizvodima dovela je do smanjenja broja stoke i emisija.
Bruxelles i vlade država članica primijenile su različite mjere kako bi potaknule ljude da konzumiraju više jela biljnog podrijetla.
Pažljivije pogledajte sadržaj svog hladnjaka: možda postoji deklaracija za intenzitet ugljika. Možda ste kupili te kobasice od umjetnog mesa jer su bile jeftinije od pravih, pošto je povezivanje emisija ugljika s hranom podiglo cijene mesa.
Za poljoprivrednike je tranzicija značila agrikulturnu revoluciju. Sve je manje farmi stoke.
U 2023. znanstveni savjetnici EU-a predviđali su pad potražnje do 50 posto. Poljoprivrednici su također prisiljeni oštro smanjiti upotrebu gnojiva na bazi dušika, što zahtijeva promjenu poljoprivredne prakse kako bi prinosi bili stabilni.
Izvori prihoda poljoprivrednika također su se morali dramatično promijeniti. Pritom su mnogi iskoristili prednosti novog tržišta uklanjanja ugljika kako bi zaradili novac skladištenjem CO2 na svojoj zemlji, posebno na područjima koja su se prije koristila za ispašu ili uzgoj usjeva za prehranu životinja.
Ipak, kako Europa postupno ukida korištenje fosilnih goriva, poljoprivreda je sada najveći izvor emisija na kontinentu.
Ako EU želi postići klimatsku neutralnost 2050., sektor će morati još više smanjiti svoje zagađenje.
Manja potrošnja
Napustite kuhinju i razgledajte ostatak svoga stana.
Ako ste 2020-ih svoj dom grijali plinskim ili uljnim radijatorom, vjerojatno ste od tada ugradili električnu toplinsku pumpu.
Što južnije živite, veća je vjerojatnost da u vašem domu sada postoji klima uređaj jer temperature redovito prelaze 40 stupnjeva Celzija.
No unatoč korištenju izmjenične struje, zgrade diljem EU-a troše manje energije zahvaljujući elektrifikaciji i boljoj izolaciji.
To također vjerojatno znači manje račune za struju. Korištenje bilo kojeg fosilnog goriva skupo je jer su porezi na ugljik porasli, a subvencije su ukinute.
Europljani su smanjili svoju ukupnu potrošnju.
To bi moglo značiti da svjesno kupuju manje novih stvari, ali velik dio smanjenja skriven je u opskrbnom lancu jer proizvođači sve više koriste reciklirane materijale.
Neke su vlade uvele mjere za zaustavljanje porasta životnog prostora za prosječnog Europljanina jer sve više ljudi žive sami, što povećava potražnju za energijom i materijalima.
Nove mjere kreću se od osobnih olakšica za CO2 do programa i poreznih poticaja koji pomažu parovima da se presele u manje stambene objekte nakon što im se djeca isele.
Postoji još jedan trend koji će ljude vjerojatno natjerati u manje ili napučenije smještaje. S obzirom na troškove renovacije, “relativna cijena stanovanja vjerojatno će biti viša” do 2040. godine, predviđa se u procjeni Komisije.
Izvan doma
Sada izađite van. Većina osobnih automobila su električni, 60 posto automobila na cestama ima nultu stopu emisije.
Kako bi to postigla, EU je 2035. postupno ukinula prodaju novih automobila na fosilna goriva, unatoč oštrom protivljenju konzervativaca.
Električni automobili nisu jedina promjena. Došlo je do rasta javnog prijevoza i kratkoročnog 'rentanja', što je također povezano s nastojanjem da se troši manje.
Umjesto da posjeduju svoje bicikle, sve više ljudi oslanja se na zajedničke gradske bicikle.
Osim toga, urbanisti rade na tome da potaknu više ljudi na pješačenje i vožnju biciklom projektiranjem gradova koji omogućuju manju udaljenost do škola i supermarketa.
Što se tiče putovanja na duže relacije, više ljudi koristi vlakove kad je to moguće.
Oporezivanje i cijene ugljika učinili su letove skupljima, tako da se na vikend izlet na Ibizu ili poslovna putovanja na konferencije širom Europe odlazi sve manje.
Zbogom fosilnim gorivima
EU je gotovo dekarbonizirala svoj cijeli elektroenergetski sustav do 2040.
Unija sada uglavnom radi na obnovljivim izvorima energije, uz podršku nuklearne energije. Prometni sektor, uz stalnu potražnju za naftom, sada je najveći potrošač fosilnih goriva.
Energetska tranzicija postala je sve vidljivija posljednjih godina. Osvrnite se oko sebe i primijetit ćete krajolik prošaran s više prijenosnih tornjeva i više kabela koji se križaju iznad glave.
Vidjet ćete i više vjetroturbina i solarnih panela.
Energija na ugljen ukinuta je, unatoč protivljenju Poljske.
Poslova povezanih s ugljenom više nema. Očekuje se da će "zapošljavanje u industriji fosilnih goriva biti na zanemarivoj razini", kako je to procijenila EK 2024. godine.
Tržište rada se promijenilo jer je Europa napustila ugljik i sektore poput proizvodnje motora s unutarnjim izgaranjem, dok rastu poslovi u obnovi zgrada, proizvodnji čistih tehnologija i gospodarenju resursima. Zbog toga se prekvalificiralo stotine tisuća Europljana, naročito muškaraca jer poslovi nestaju u sektorima u kojima su oni više zaposleni od žena.
Industrijske emisije pale su za 85 posto između 2015. i 2040. Neke su tvrtke morale promijeniti svoje cjelokupne proizvodne procese.
Drugi neutraliziraju svoje preostale emisije tehnologijom za hvatanje ugljika, koja je sama po sebi postala posebna industrija, skupljajući CO2 prije nego što uđe u atmosferu.
Lakše se diše
Smanjenje emisija u EU-u pomaže u usporavanju klimatskih promjena, ali planet se nastavlja zagrijavati.
Ljeta su toplija, zime su blaže, a vremenski su uvjeti sve češće ekstremni, zbog čega odnose živote svake godine i štetu od više milijardi.
No, 2040. Europljani uživaju u jednoj opipljivoj koristi od svojih napora za dekarbonizaciju i elektrifikaciju: lakše dišu.
Kako se tvornice ugljena zatvaraju, a automobili na naftu uklanjaju s cesta, preuranjene smrti od onečišćenja zraka dramatično su pale — s oko 466.000 godišnje u 2015. na manje od 200.000 u 2040.
Postoje i druge prednosti: prelazak na biljnu prehranu i aktivnije načine prijevoza, poput vožnje biciklom ili hodanja, također je poboljšao zdravlje prosječnog Europljanina.
Uz manju potražnju za naftom i plinom, računi za uvoz fosilnih goriva na kontinentu više su se nego prepolovili od 2020. godine, oslobađajući stotine milijardi koje se mogu potrošiti na ujednačavanje zelene tranzicije.
Do sada je svijet vjerojatno prešao temperaturni prag od 1,5 stupnjeva Celzija.
Međutim, svaki djelić stupnja zagrijavanja koji klimatski napori EU-a pomažu spriječiti spasit će živote i umanjiti utjecaj na vodu, prirodu, prehrambene sustave i širu ekonomiju.
Ipak, u 2024. godini, opseg potrebnih promjena izgleda kao recept za socijalne nemire.
Prošli tjedan farmeri su zapalili vatru ispred Europskog parlamenta, a EU još nije ni pokušala obuzdati svoje zagađenje metanom...
