„Ovo je ozbiljna kriza. I nije dovoljno samo pričati o tome“, rekao je europski povjerenik za stanovanje Dan Jørgensen u razgovoru za Politico, netom uoči usvajanja prvog ikad Plana EU-a za priuštivo stanovanje.
Paket mjera nastojat će osloboditi javna sredstva za izgradnju novih stanova, pratiti špekulacije na tržištu nekretnina te regionalnim i lokalnim vlastima dati alate za obuzdavanje kratkoročnog najma, koji pridonosi nestašici stanova.
„Plan će biti kombinacija konkretnih mjera na razini EU-a i preporuka koje države članice mogu primijeniti“, rekao je Jørgensen, dodavši da Europska komisija želi nacionalnim, regionalnim i lokalnim vlastima dati mogućnost da provedu stvarne promjene na terenu, pritom ne prekoračujući svoje ovlasti u području u kojem formalno nema nadležnost, prenosi Jutarnji list.
„Ovo je stvarni problem koji pogađa milijune ljudi, a nečinjenje ide izravno na ruku desnim populistima“, upozorio je Jørgensen, navodeći ultranacionalističke stranke koje su iskoristile nezadovoljstvo zbog vrtoglavih cijena stanova za velike izborne uspjehe u zemljama poput Nizozemske i Portugala.
„EU se dosad ovdje uglavnom nije uključivao“, dodao je. „To se mora promijeniti.“
Konkretne mjere
Najkonkretnija predstavljena mjera jest revizija pravila o državnim potporama, koja bi nacionalnim vladama olakšala izgradnju priuštivih stanova.
Naime, države članice već dugo upozoravaju da javni novac smiju koristiti samo za stanovanje namijenjeno kućanstvima s niskim prihodima. S obzirom na to da se danas i srednji sloj sve teže nosi s troškovima stanovanja, nova pravila omogućit će korištenje sredstava za sve skupine koje su istisnute s tržišta nekretnina. Paket će također nacionalnim, regionalnim i lokalnim vlastima dati alate za kontroliranje broja turističkih apartmana koji pogoršavaju nestašicu stanova u gradovima poput Barcelone, Firence i Praga.
„Nisam na strani onih koji zagovaraju potpunu zabranu kratkoročnog najma“, pojasnio je Jørgensen, dodavši da su takve platforme putnicima omogućile drukčiji doživljaj Europe te nekim obiteljima osigurale prijeko potreban dodatni prihod. No model je rastao brzinom „kakvu nitko nije mogao zamisliti, pri čemu kratkoročni najam u nekim posebno opterećenim područjima čini i do 20 posto stambenog fonda“. Pretvorio se u „stroj za zaradu, umjesto u ono čemu je izvorno bio namijenjen“.
Povjerenik je naglasio da će konačnu odluku o tome hoće li koristiti alate za ograničavanje kratkoročnog najma donijeti nacionalne, regionalne i lokalne vlasti. „Nećemo nikoga prisiljavati ni na što“, rekao je. „Ako smatrate da je postojeće stanje u redu, možete ga zadržati.“
Prvi put, jedan apstraktniji dio paketa bavit će se i špekulacijama na tržištu nekretnina.
Iako ističe da „nije protiv toga da ljudi zarađuju“, Jørgensen je rekao da se europski stambeni fond sve češće tretira poput „zlata, bitcoina i drugih investicija čiji je jedini cilj zarada“, zanemarujući pritom ključnu društvenu ulogu stanovanja. „Imati krov nad glavom, pristojan dom… to je ljudsko pravo“, naglasio je.
Prvi prijedlog je da EU prati razmjere špekulacija i utvrdi opseg problema. Jørgensen je, međutim, priznao da bi korištenje tih podataka za konkretne mjere protiv financijalizacije tržišta moglo biti teško. „Iako nitko ozbiljno ne osporava da problem postoji, postoji politički sukob oko toga je li to dobra ili loša stvar.“ No regulacija je nužna za pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta, dodao je.
Pitanje nadležnosti
Paket Komisije uključivat će i novu strategiju gradnje, s ciljem smanjenja birokracije i uvođenja zajedničkih standarda, kako bi se građevinski materijali proizvedeni po konkurentnim cijenama u jednoj državi članici mogli lakše koristiti u stambenim projektima u drugoj.
Osim toga, predviđena je i inicijativa za rješavanje potreba više od milijun beskućnika u Europi, od kojih mnogi nisu državljani zemalja na čijim ulicama preživljavaju. „Želimo razmotriti koja prava imaju i kako se ona poštuju“, rekao je Jørgensen. „Riječ je o ljudima s potrebama, o ljudima koji zaslužuju našu pomoć i suosjećanje.“
Povjerenik je objasnio da je složenost stambene krize zahtijevala „holistički“ pristup, zbog čega je surađivao s izvršnim potpredsjednicima Teresom Riberom i Roxanom Mînzatu, povjerenikom za unutarnje tržište Stéphaneom Séjournéom te povjerenicom za digitalna pitanja Hennom Virkkunen.
Naglasio je i da paket ne predstavlja pokušaj preuzimanja ovlasti od strane Komisije te da su nacionalne, regionalne i lokalne vlasti i dalje najbolje pozicionirane za rješavanje mnogih aspekata krize. „Ali“, dodao je, „postoje područja u kojima dosad nismo učinili ništa, a u kojima možemo nešto učiniti.“
Iako će velik dio plana činiti preporuke koje države članice nisu obvezne provoditi, Jørgensen upozorava da ih ne treba ignorirati. Komisija, kaže, nudi rješenja, a „političari će morati odgovarati svojim građanima ako ne učine nešto što je očito u njihovoj moći“.
„Građani će iskoristit će svaku priliku da izraze svoje zahtjeve, bilo na lokalnim, nacionalnim ili europskim izborima“, zaključio je Jørgensen. „S dužnim poštovanjem poručujem donositeljima odluka diljem Europe: ili će ovaj problem shvatiti ozbiljno, ili će morati prihvatiti da će vlast prepustiti populistima.“
