Tržište je specifično, trgovina je često netransparentna, pa ima smisla oslanjati se uglavnom na statistiku i povijesne obrasce.
Zlato u portfeljima
Znamo da se zlato u određenim razdobljima kreće u suprotnom smjeru od burze i djeluje kao stabilizator portfelja, dok se u drugima kreće paralelno s njom. Upravo zbog tog svojstva zlato ima i mjesto u portfeljima.
Zlato igra važnu ulogu prvenstveno kao zaštita od rizika druge ugovorne strane, kako na razini država tako i pojedinaca. Kada se poveća rizik financijskih sankcija ili isključenja iz platnih sustava, središnje banke općenito povećavaju kupnju zlata. Isto vrijedi i na osobnoj razini: zlato ne ovisi o financijskom sustavu, iako je logistički nezgodno za male ulagače (fizičko skladištenje, težina, sef).
Ključno je i to da, prema pravilima Basela III, fizičko zlato spada u Tier 1 kapital banaka, što je važan signal: zlato se tretira kao novac, a ne samo kao sirovina. Drugim riječima, novac koji je puno teže ispisati nego brojke na računalu. Njegova ponuda nije slobodno „ispisiva“, jer je vezana uz stvarne troškove i ograničenja rudarstva.
Srebro znatno volatilnije
Srebro se općenito kreće slično zlatu, ali sa znatno većom volatilnošću, brže raste, ali i brže pada. Stoga je spekulativnije i manje stabilno. Zlato je relevantno korisno u scenarijima kada papirnati instrumenti propadnu, i tu se otkriva njegova prava vrijednost.
