Teretni zrakoplov njemačke paketne službe DHL srušio se u Litvi, dva podvodna kabla za prijenos podataka su oštećena u Baltičkom moru, a u Rumunjskoj proruski desničarski ekstremist iznenađujuće ulazi do drugi krug izbora za predsjednika. Tri izvještaja od ovog tjedna koji tjeraju na razmišljanje.
Iako još ništa nije dokazano, neki zapadni političari i tajne službe sumnjaju da iza svega stoji - Rusija. Opasnosti koje predstavlja takozvani „hibridni rat” Kremlja nisu nove; Ali stručnjaci upozoravaju da su one znatno porasle otkako je Rusija napala Ukrajinu 2022. godine.
„Hibridni rat" je zapravo proširenje vojne borbene operacije uz pomoć́ špijunaže, sabotaže, kibernetičkih napada, miješanja u izbore, propagandnih ili dezinformacijskih kampanja sa ciljem slabljenja i destabilizacije neprijatelja iznutra. Stručnjaci upozoravaju da je Rusija posljednjih godina kontinuirano širila svoj arsenal opcija hibridnog ratovanja.
Evo kratkog pregleda:
Špijunaža
Od početka ruske invazije na Ukrajinu europske države su protjerale oko 500 ruskih diplomata. Britanska tajna služba MI5 klasificira najmanje 400 njih kao špijune. Rečeno je da je najsuvremenija komunikacijska i špijunska tehnologija instalirana u mnogim ruskim veleposlanstvima i konzulatima, piše Deutsche Welle.
To se ne može sa sigurnošću dokazati – na kraju krajeva, zgrade se smatraju ruskim suverenim teritorijem i uživaju diplomatsku zaštitu. Nizozemska tajna služba je također upozorila da Rusija špijune s lažnim dokumentima krijumčari u zapadne institucije prerušene u biznismene.
Redovito se pojavljuju izvještaji u kojima se Rusiju optužuje za špijunažu. Bilo da se radi o prisluškivanim razgovorima časnika Bundeswehra o raketnom obrambenom sustavu Taurus, sumnjivim ruskim bespilotnim letjelicama iznad europskih vojnih baza i industrijskih zona ili navodnim istraživačkim brodovima koji krstare morima sjeverne Europe i za koje se sumnja da su mapirali kritičnu infrastrukturu na morskom dnu za moguće sabotaže.
Sabotaže
Prošli tjedan je kineski teretni brod kojim je upravljao ruski kapetan navodno oštetio dva podmorska kabla sa sidrom koje su vukli po morskom dnu. Povlače se paralele sa sličnim incidentom iz listopada 2023. Prošlog mjeseca došlo je do podmetanja požara u skladištu u Londonu u kojem je bila smještena pomoć́ za Ukrajinu. U srpnju se u DHL-ovom logističkom centru u Leipzigu zapalio paket koji je trebao biti otpremljen teretnim zrakoplovom. U ovim i brojnim drugim slučajevima sumnja se na rusku sabotažu. Međutim, još ništa nije dokazano.
Ipak, europske obavještajne službe upozoravaju da je broj akata sabotaže i podmetanja požara u EU-u i Velikoj Britaniji dramatično porastao u posljednjih godinu dana.
Osjetljiva (kritična) infrastruktura
Savezni ured za informacijsku sigurnost (BSI) upozorava da je situacija s prijetnjama u cyber prostoru također „lošija nego ikad”. Špijunaža i sabotaža cvjetaju na internetu. „Prije ruskog napada na Ukrajinu grupe napadača povezane s Rusijom bile su posebno aktivne u Njemačkoj s kibernetičkom špijunažom i hakerskim napadima. Od ruskog agresorskog rata na Ukrajinu spektar prijetnji se proširio", kažu u BSI-u.
„Broj DDoS (Distributed Denial-of-Service) napada od strane proruskih hakera" naglo je porastao: internetske stranice ili serveri institucija su preplavljeni štetnim sadržajem tako da često više ne mogu raditi zbog prevelikog opterećenja. U porastu su i hakerski napadi usmjereni na prodor u zaštićene mreže tvrtki ili institucija.
Dezinformacije i propaganda
Drugo veliko područje aktivnosti hibridnog ratovanja je pokušaj utjecaja na javno mnijenje u određenoj zemlji. U tu svrhu se šire lažne informacije, kao i proruski ili antiukrajinski narativi, bilo preko takozvanih tvornica trolova na društvenim mrežama ili preko ruskih medija za inozemstvo.
Početkom 2024. godine Ministarstvo vanjskih poslova SR Njemačke otkrilo je takozvanu „kampanju dvojnika“: 50.000 lažnih korisničkih naloga širilo je dezinformacije i proruske stavove na društvenim mrežama, a zatim su ti nalozi preusmjeravali korisnike na lažne internetske stranice koje su izgledale vrlo slično poznatim medijskim portalima. Međutim, i na tim lažnim stranicama su se širile proruske dezinformacije.
Ključni cilj ovih kampanja dezinformacija je da se potkopa podrška građana neke zemlje Ukrajini. Drugi je podrivanje političke stabilnosti u (demokratskoj) ciljnoj državi jačanjem ekstremnih stranaka i njihovih kandidata. To se događa, na primjer, kroz financijsku podršku.
U travnju je češka obavještajna služba razotkrila propagandni portal pod nazivom „Voice of Europe“, za koji se sumnja da ga financira Moskva. Putem te stranice navodno su vršene isplate mita raznim europskim zastupnicima. Među osumnjičenima za primanje takvih uplata nalazi se i Petr Bystron, zastupnik AfD-a u Europskom parlamentu, koji poriče optužbe.
Zapadne obavještajne službe već duže vrijeme optužuju Rusiju za direktno ili indirektno miješanje u izbore u Europi, kao i u Sjevernoj i Južnoj Americi. Navodno je ruska televizija Russia Today (RT) tokom predsjedničkih izbora u SAD-u proizvodila video sadržaje o kontroverznim temama, poput pomoći Ukrajini, migracije i gospodarstva, koje su zatim širili desničarski blogeri u Sjedinjenim Američkim Državama.
Među ruskim metodama hibridnog ratovanja nalazi se i tzv. „hakiranje i curenje podataka“, gdje se političare ili stranke ciljano hakira, a povjerljivi dokumenti — često pomiješani s falsificiranim sadržajem — objavljuju neposredno prije izbora. To se dogodilo tijekom američkih izbora 2016. i francuskih predsjedničkih izbora 2017.
Ciljane likvidacije
Ciljane likvidacije političkih protivnika također spadaju u metode hibridnog ratovanja. Da predsjednik Rusije Vladimir Putin ne preza od atentata u inozemstvu pokazuju slučajevi poput ubojstva bivšeg čečenskog zapovjednika u berlinskom parku Tiergarten, kao i napadi u Velikoj Britaniji na kritičare Kremlja, Aleksandra Litvinjenka 2006. i Sergeja Skripalja i njegovu kćerku Juliju 2018.
Iako su većinom žrtve takvih napada bili ruski državljani, u srpnju 2024. je objavljeno da je Rusija planirala atentat na Armina Pappergera, predsjednika njemačkog koncerna za proizvodnju oružja Rheinmetall. Kremlj negira optužbe. Tvrtka Rheinmetall, između ostalog, proizvodi tenkove Leopard II, koji se isporučuju Ukrajini.
Što poduzeti?
Rusija trenutno koristi različite metode kako bi utjecala na Europu, objasnio je Sönke Marahrens, časnik Bundeswehra i stručnjak za hibridnu sigurnost, u intervjuu za tagesschau.de. Prema njegovim riječima, ruski operativci primjenjuju raznovrsne taktike prilagođene specifičnostima svake države: „Hibridne mjere koje funkcioniraju u Poljskoj, ne funkcioniraju u Njemačkoj; ono što funkcionira u Njemačkoj, ne bi imalo efekta u Finskoj.“
Zbog toga, ističe Marahrens, mora se i dalje računati na širok spektar napada. To podrazumijeva visoku razinu fleksibilnosti u odgovoru na ovakve prijetnje, kako bi se efikasno pariralo različitim vrstama hibridnih napada.
