Kina je počela kopati svoju najdublju bušotinu u nastojanju da prouči područja planeta duboko ispod površine.
Bušenje bušotine počelo je u utorak u pustinji u Tarimskom bazenu u kineskoj sjeverozapadnoj regiji Xinjiang, prenosi The Guardian. S planiranom dubinom od 11.100 metara, usko okno će prodrijeti u više od 10 kontinentalnih slojeva i doseći sustav krede u Zemljinoj kori, niz slojevitih stijena koji datiraju unatrag 145 milijuna godina.
Očekuje se da će projekt biti dovršen za 457 dana, a kineski državni mediji su ga pozdravili kao "prekretnicu u kineskom dubokom istraživanju Zemlje".
Duboka istraživačka bušotina omogućit će znanstvenicima proučavanje unutarnje strukture i evolucije Zemlje i pružiti podatke za geoznanstvena istraživanja, navodi se u priopćenju China National Petroleum Corporation, vodećeg proizvođača nafte i plina u zemlji koji je vodio projekt.
Wang Chunsheng, tehnički stručnjak uključen u operaciju, opisao ju je kao hrabar pokušaj istraživanja nepoznatog teritorija zemlje i širenja granica ljudskog razumijevanja.
Međutim, tehnički to neće biti lak podvig. Oprema, koja teži više od 2 tisuće tona, dizajnirana je da izdrži podzemne temperature do 200 stupnjeva celzijevih kao i atmosferski tlak koji je 1300 puta veći. Uz ekstremne uvjete duboko ispod površine, surovo tlo u Tarimskom bazenu, domu najtoplije i najsuše pustinje u Kini dodatno doprinosi izazovu.
Projekt je dio napora Pekinga da istraži nove granice u svemiru ali i ispod površine Zemlje. Kineski predsjednik 2021., pozvao je vodeće znanstvenike u zemlji da razbiju nove prepreke u različitim područjima, uključujući duboko istraživanje Zemlje. Odvojeno, Xi Jinping je također naglasio potrebu za povećanjem domaće opskrbe energijom, gurajući kineske energetske divove da traže prirodne resurse.
Poznato je kako je regija Xinjiang bogata nalazištima minerala i nafte. Samo prošlog mjeseca, Sinopec, najveća kineska naftna kompanija, pronašla je značajne zalihe nafte i plina u probnoj bušotini u bazenu Tarim na dubini većoj od 8500 metara ispod površine.
Inače, s dubinom od 12.262 metra, bušotina Kola u sjeverozapadnoj Rusiji najdublja je rupa na svijetu koju je napravio čovjek.