Korupcija i nesigurnost posla najveći su problemi mladih u jugoistočnoj Europi, pokazalo je istraživanje Zaklade Friedrich Ebert. Mnogi ispitanici se nadaju da će njihove zemlje ući u EU. Međutim, jedna je zabrinutost značajno porasla. Upitani koliko ih brine budućnost njihovih zemalja, mladi u jugoistočnoj Europi istaknuli su korupciju i nezaposlenost. Rezultat je to reprezentativne studije o mladima jugoistočne Europe 2024. koju su izradili Zaklada Friedrich Ebert koji istražuje stavove, nade i brige mladih ljudi u 12 zemalja regije.
Za 62% ispitanika korupcija je najveći problem s kojim će se njihove zemlje suočiti u sljedećem desetljeću, a slijede je nezaposlenost i iseljavanje. Mladi se često prvi put susreću s korupcijom u obrazovnom sustavu: 61% ispitanika smatra da se ocjene i ispiti na institucijama i sveučilištima u njihovim zemljama mogu kupiti.
Drugi značajan problem u cijeloj regiji je nesigurnost zaposlenja, koju karakteriziraju nestabilni ugovori, kao dominantan oblik zapošljavanja mladih. U zemljama poput Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije, više od 40% mladih pesimistično gleda na pronalazak stabilnog posla. Kada je riječ o ispitivanju zabrinutosti, u porastu je strah od rata, nasilja, bolesti, ali i onečišćenja okoliša i klimatskih promjena.
Povjerenje u demokraciju kao politički sustav opada u cijeloj regiji, ali mladi još uvijek u velikoj mjeri podržavaju demokratske vrijednosti. Mladi koji žive u zemljama koje nisu članice Europske unije čak pokazuju veći odaziv kada je riječ o glasovanju na izborima u odnosu na svoje vršnjake u zemljama članicama EU. Moguće članstvo u EU i dalje budi optimizam u zemljama regije koje nisu članice, a mnogi mladi Europsku uniju povezuju s boljom budućnošću.
Nasuprot tome, mladi u zemljama EU postaju sve pesimističniji kada je u pitanju trenutna ekonomska situacija i tržište rada u njihovim zemljama. Zbog toga mladi diljem regije još uvijek iskazuju snažnu želju za iseljavanjem, prvenstveno iz ekonomskih razloga.
Reprezentativno istraživanje proveo je IPSOS u razdoblju od 09.02.2024. do 25.3.2024. kroz 8943 intervjua s mladima od 14 do 29 godina u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Hrvatskoj, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori, Rumunjskoj, Srbiji, Sloveniji, Grčkoj i Turskoj. Za prikupljanje odgovora korišteni su računalno potpomognuti online intervjui (CAWI), računalno potpomognuti telefonski intervjui i računalno potpomognuti osobni intervjui.
