Poreznici su u prošloj godini otkrili 2.000 kratkoročnih iznajmljivača koji nisu prijavljeni u porezni sustav.
Kako? Povezivanjem porezne uprave s online platformama za kratkoročno iznajmljivanje, zahvaljujući direktivi DAC7.
Prekogranična dimenzija usluga koje se nude uporabom online platformi stvorila je složeno okružje koje može biti izazov za provedbu poreznih pravila i osiguravanje ispunjavanja poreznih obveza. Vrijednosti neprijavljenog dohotka su znatne, a porezne uprave država članica Unije nisu imale dovoljno informacija za točnu procjenu i kontrolu bruto dohotka ostvarenog u njihovoj zemlji od komercijalnih aktivnosti koje se obavljaju uz posredovanje digitalnih platformi.
Zato je EU donio Direktivu o administrativnoj suradnji u području poreza, skraćeno DAC7. Iako je uvedena 1. siječnja 2023. godine, prema riječima ravnateljice Porezne uprave Marijane Vuraić-Kudeljan, direktiva će u svom punom obimu profunkcionirati tek od 1. siječnja 2025. godine.
U DAC7 stoji da će “radi sprječavanja porezne prijevare, utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza, platforme izvještavati o komercijalnim aktivnostima koje uključuju najam nekretnina, osobne usluge, prodaju robe i najam bilo kojeg načina prijevoza”. Sad više nitko neće umači poreznim škarama.
Za našu, turistički orijentiranu državu, najbitniji je dio o najmu nekretnine, točnije online platformama koje sada moraju poreznoj slati sve podatke o njihovim klijentima, dakle onima koji preko platforme nude svoje nekretnine u kratkoročni najam.
Porezna uprava je u 2023. tražila podatke od Bookinga i dobili su manje od 30 tisuća podataka.
“Prema 19 tisuća poreznih obveznika smo pokrenuli određene aktivnosti, 30 posto njih nije ispunjavalo zakonsku obvezu obračuna PDV-a na uslugu provizije koje im zaračunavaju platforme, a četiri posto ih je prošlo prag za upisivanje u sustav PDV-a”, objasnila je šefica Porezne.
U ovoj su godini dobili oko 50 tisuća podatka sa 111 platformi, od svih država članica uključujući 13 platformi iz Hrvatske. Podatke su analizirali i u 20 posto podataka primijetili neke nelogičnosti, što su spustili na teren na postupanje.
“I u oko dvije tisuće podataka mislimo da smo pronašli neregistriranu djelatnost – i to smo dali Državnom inspektoratu na daljnje postupanje. Sada Porezne uprave zovu porezne obveznike i usklađuju te podatke koje smo dobili”, objasnila je Vuraić-Kudeljan.
Dodaje kako se razmjena podataka odnosi na sve vlasnike nekretnina u Hrvatskoj, bez obzira jesu li oni domaći ili stranci.
Još se ove godine DAC7 ograničeno provodi. Problem je bio u tome da su sve članice Unije morale identificirati sve platforme na svom području i to je potrajalo.
“Sljedeća je godina godina pune primjene DAC7, što bi značilo da su sve države potpuno identificirale sve platforme i da kreće puna razmjena podataka sa svim što se nalazi na platformi.”
