Kreditne institucije u Hrvatskoj (19 banaka i jedna stambena štedionica) u 2024. godini poslovale su s ukupnom dobiti od 1,5 milijardi eura, izvijestila je u ponedjeljak Hrvatska narodna banka (HNB), što je 177 milijuna eura ili 13 posto više nego u 2023.
Pokazatelji profitabilnosti poboljšali su se u odnosu na kraj 2023. godine, pa je tako prinos na imovinu (ROA) povećan s 1,8 na 1,9 posto, a prinos na kapital (ROE) povećao se s 15,5 na 16,4 posto. Rezultat je to povećanja prihoda iz poslovanja (neto) od svih sektora, navode iz HNB-a.
Poboljšana profitabilnost
Sve banke poslovale su pozitivno, pri čemu je najveću dobit lani imala Zagrebačka banka, u visini od 449,6 milijuna eura, potom Privredna banka Zagreb, gotovo 437 milijuna eura i Erste banka, 225,4 milijuna eura. Kreditne institucije ukupno su zapošljavale krajem 2024. 17.965 zaposlenika
Ukupna imovina banaka u Hrvatskoj u 2024. godini porasla je 7,1 posto u odnosu na kraj 202.3, dosegnuvši vrijednost od 84,2 milijarde eura, pri čemu je većina od ukupno 20 banaka zabilježila rast imovine. Najveću imovinu ima Zagrebačka banka, 21,17 milijardi eura, Privredna banka Zagreb, 16,99 milijardi eura te Erste banke, 15,11 milijardi eura.
Značajan rast kredita
Ukupni krediti i predujmovi banaka porasli su u usporedbi s krajem 2023. godine za 4 milijarde eura ili 6,1 posto. Kako navode iz HNB-a, nastavljen je rast kreditiranja gotovo svih sektora, osobito kućanstava te financijskih institucija. To je djelomično rezultiralo i smanjenjem visokolikvidnih sredstava, tj. sredstava kod središnje banke i ostalih depozita po viđenju, te kredita općoj državi. Neprihodujući krediti i predujmovi (NPL) pritom su smanjeni za 4,2 posto, najviše u portfelju kredita nefinancijskim društvima te malo manje u portfelju kućanstava.
Udio NPL-ova u ukupnim kreditima i predujmovima na kraju 2024. iznosio je 2,4 posto. Kvaliteta kredita dvama najvažnijim institucionalnim sektorima nastavila se poboljšavati: udio NPL-ova kod nefinancijskih društava smanjio se s 5,1 na 4,5 posto, a kod kućanstava sa 4,2 na 3,7 posto, ističu iz HNB-a.
Ključni pokazatelji kapitaliziranosti bankovnog sustava na visokim su razinama, a stopa ukupnoga kapitala iznosi 23,8 posto. Sve kreditne institucije imale su stopu ukupnoga kapitala veću od propisanog minimuma od 8 posto.
Likvidnost bankovnog sustava mjerena koeficijentom likvidnosne pokrivenosti (LCR) na visokoj je razini. Na kraju 2024. sve su kreditne institucije zadovoljavale propisane minimalne likvidnosne zahtjeve od 100 posto, a prosječni LCR iznosio je 230,9 posto, izvijestio je HNB.
