Taj potez najavio je mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó, koji je rekao da će dvije vlade tražiti i poništenje uredbe i njezinu suspenziju tijekom sudskog postupka, izvještava Suspilne, partner EUalivea.
Odmak od Rusije
Prema Szijjártóu, Budimpešta i Bratislava će djelovati čim se uredba REPowerEU formalno usvoji sljedeći tjedan. Plan puta EU ima za cilj ukloniti energetsku ovisnost o Rusiji do 2027. postupnim povlačenjem i plinovodnog plina i ukapljenog prirodnog plina (LNG), uz postupni izlazak iz ruske nafte.
„Poduzimamo ovaj korak jer će zabrana uvoza ruske nafte i plina onemogućiti osiguranje opskrbe energijom Mađarske i Slovačke i dovesti će do naglog porasta cijena“, rekao je Szijjártó.
Optužio je Europsku komisiju da je progurala ono što je opisao kao „masovnu pravnu prijevaru“, inzistirajući da je uredba zapravo mjera sankcija koja bi trebala zahtijevati jednoglasno odobrenje svih država članica.
Mađarska također tvrdi da je inicijativa u suprotnosti s ugovorima EU-a, koji, po njezinom mišljenju, definiraju energetsku politiku kao nacionalnu nadležnost, a ne kao područje za obvezujuće odluke usvojene većinom glasova.
Pravni sukob dolazi nakon godina političke rasprave o budućnosti ruske energije u Europi. U svibnju 2022. Europska komisija predstavila je plan REPowerEU, postavljajući cilj prekida uvoza ruske nafte i plina u EU do 2027. Strategija se oslanja na diverzifikaciju opskrbe od alternativnih partnera i na razvoj zajedničkog mehanizma za kupnju plina koji bi omogućio državama članicama sudionicama da kolektivno pregovaraju i sklapaju ugovore.
Mađarska i Slovačka protiv EU
Dok je većina vlada EU-a podržala taj pristup, Mađarska i Slovačka pozicionirale su se među najglasnijim protivnicima. U srpnju 2025. Slovačka je blokirala usvajanje 18. paketa sankcija EU-a protiv Rusije, izričito povezujući svoj veto s protivljenjem REPowerEU-u. Bratislava je upozorila da mjere ugrožavaju i nacionalno gospodarstvo i energetsku sigurnost zemlje.
Unatoč tom otporu, 3. prosinca Europska unija i Europski parlament postigli su preliminarni politički dogovor o uredbi koja predviđa postupnu zabranu uvoza ruskog prirodnog plina - i plina iz cjevovoda i ukapljenog prirodnog plina (LNG). Dokument je ključni element plana REPowerEU i također predviđa postupno povlačenje iz ruske nafte.
Prema dogovorenim pravilima, uvoz ruskog ukapljenog prirodnog plina bit će potpuno zabranjen od 1. siječnja 2027. Plin iz cjevovoda mora se postupno ukinuti najkasnije do 30. rujna 2027., s mogućnošću produljenja roka do 1. studenog 2027. pod određenim uvjetima. Za postojeće ugovore predviđeno je prijelazno razdoblje, dok će sve izmjene tih ugovora biti dopuštene samo iz tehničkih razloga i neće se smjeti povećati količine.
Uredba također uvodi režim prethodnog odobrenja tijekom prijelaznog razdoblja: sve preostale isporuke ruskog plina zahtijevat će prethodno odobrenje. Tekst predviđa novčane kazne u slučaju kršenja i omogućuje privremenu suspenziju zabrane u slučaju izvanredne prijetnje energetskoj sigurnosti pojedinih država članica.
Uredba će stupiti na snagu nakon formalnog odobrenja Vijeća EU-a i Europskog parlamenta.
Zašto je glasovanje važno
Politički sukob između Budimpešte i Bruxellesa nije samo u biti, već i u postupku. Mađarska tvrdi da zabrana ruske nafte i plina predstavlja politiku sankcija te stoga zahtijeva jednoglasnost svih država članica. Europske institucije, međutim, unaprijedile su uredbu REPowerEU kroz donošenje odluka većinom, tretirajući je kao unutarnju mjeru EU u području energije i tržišta, a ne kao sankciju vanjske politike.
Ovaj pristup učinkovito zaobilazi pravo veta koje je tradicionalno dostupno pojedinačnim glavnim gradovima u politici sankcija i omogućuje bloku da krene naprijed čak i usprkos čvrstom protivljenju male skupine država članica.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen pozdravila je odluku kao "povijesnu", rekavši da označava početak novog doba potpune energetske neovisnosti od Rusije. Napomenula je da je ovisnost EU o ruskom plinu već pala s 45% na početku ruske invazije na Ukrajinu na 13% danas, dok je uvoz ugljena pao na nulu, a uvoz sirove nafte na 2%.
Na financijskoj razini, dodala je, mjesečna plaćanja EU Rusiji za fosilna goriva pala su s oko 12 milijardi eura na početku.
Za Mađarsku i Slovačku, pravni izazov sada postaje posljednje sredstvo za pokušaj zaustavljanja ili odgađanja procesa energetskog razdvajanja. Obje vlade inzistiraju na tome da EU prekoračuje svoje ovlasti i potkopava nacionalnu kontrolu nad energetskom sigurnošću.
Za Bruxelles, slučaj će biti ključni test može li blok provoditi strateške energetske odluke putem većinskih postupaka kada je jednoglasnost politički nedostižna.
Ishod će odrediti ne samo sudbinu ruskog plina u Europi, već i buduću ravnotežu između nacionalnog suvereniteta i moći na razini EU u jednom od najosjetljivijih područja politike Unije.
