Sjevernoatlantski savez nije prihvatio zahtjev Ukrajine da po ubrzanom postupku postane članica jer su zapadne vlade, poput Sjedinjenih Država i Njemačke, oprezne prema bilo kakvom potezu koji bi mogao približiti NATO ratu s Rusijom.
Kijev i neki njegovi najbliži saveznici u istočnoj Europi žele da se konkretni koraci za približavanje Ukrajine članstvu dogovore na samitu NATO-a 11. i 12. srpnja u Vilniusu u Litvi.
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je prošlog tjedna da Ukrajina neće moći ući u NATO dok bjesni rat s Rusijom, ali je dodao da će situacija biti drukčija kad sukob završi.
NATO se 2008. godine složio da bi se Ukrajina s vremenom mogla pridružiti savezu. No još nisu poduzeti određeni koraci poput davanja akcijskog plana za članstvo Kijevu koji bi odredio vremenski okvir za približavanje Ukrajine vojnom paktu.
Rusija se oštro protivi članstvu Ukrajine u NATO-u, ali je invazija Moskve na susjednu zemlju izazvala povijesnu promjenu politike Finske koja je postala članica NATO-a u travnju i poništila sedam desetljeća vojne nesvrstanosti.
Finska je podnijela zahtjev za članstvo zajedno sa Švedskom, ali su njezin ulazak zaustavile Mađarska i Turska. Reizbor predsjednika Tayyipa Erdogana u Turskoj u nedjelju mogao bi donijeti novi poticaj kandidaturi Stockholma.
Norvežanka Huitfeldt rekla je da bi Švedska trebala postati punopravna članica prije samita NATO-a u srpnju.
"Nema apsolutno nikakvog razloga za zadržavanje Švedske. Švedska ispunjava sve kriterije", rekla je.
Međutim, napredak u Oslu nije vjerojatan jer turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu neće prisustvovati sastanku.
