Hrvatska smatra neprihvatljivim, neprimjerenim i nepotrebnim usvajanje rezolucije u Jasenovcu u crnogorskom parlamentu i žali što je Podgorica odlučila zanemariti hrvatske pozive da ne politizira žrtve Jasenovca i ne povlači poteze koji bi se negativno mogli odraziti na bilateralne odnose i europski put Crne Gore, priopćio je MVEP u petak navečer.
"Republika Hrvatska smatra neprihvatljivim, neprimjerenim i nepotrebnim donošenje rezolucije čija namjera nije izgradnja kulture sjećanja i pomirbe, već instrumentalizacija sjećanja na žrtve Jasenovca radi kratkoročnih političkih ciljeva inicijatora ove rezolucije", kaže se u prvoj reakciji hrvatskog Ministarstva vanjskih i europskih poslova na današnje usvajanje rezolucije o Jasenovcu u crnogorskoj skupštini.
"Pošto se Crna Gora stavila u položaj koji Hrvatska ne može tumačiti dobrosusjedskim i suprotan je namjerama razvoja prijateljskih odnosa, Republika Hrvatska zadržava pravo reagirati na odgovarajući način", kaže se u priopćenju u kojem nije navedeno koje će poteze službeni Zagreb povući.
MVEP navodi kako je nedvojbeno da motiv za usvajanje rezoluciji o Jasenovcu proizlazi iz toga što je u svibnju u UN-u usvojena rezolucija o genocidu u Srebrenici.
"Iz navedenog jasno proizlazi da se rezolucija o Jasenovcu donijela kako bi se obezvrijedila i relativizirala UN-ova rezolucija o genocidu u Srebrenici, koji je utvrđen nizom presuda Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju i u presudi Međunarodnog suda od 26. veljače 2007."
Osim što se takav potez ne može smatrati dobronamjernim i dobrosusjedskim, nije ni u skladu s deklariranim ciljem članstva Crne Gore u Europskoj uniji, naglašava MVEP.
"Dobrosusjedski odnosi su jedan od ključnih elemenata procesa proširenja kao i procesa stabilizacije i pridruživanja te jedan od ključnih kriterija za ocjenjivanje napretka u pristupnom procesu Crne Gore", nastavlja MVEP.
Pošto je nedavno usvojen pozitivan izvještaj o ispunjenju privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24 (IBAR), "Republika Hrvatska očekivala je da će se Crna Gora suzdržati od svake aktivnosti koja bi mogla voditi k narušavanju ili pogoršavanju dobrosusjedskih odnosa te da će svoje napore usmjeriti na ispunjavanje uvjeta i mjerila u pristupnom procesu od kojih su neka posebno važna za Republiku Hrvatsku".
Sukladno Zajedničkom stajalištu EU za poglavlje 23, predstavljenom na Međuvladinoj konferenciji 26. lipnja 2024., Crna Gora mora pokazati napredak i rezultate vezano za procesuiranje ratnih zločina, uključujući utvrđivanje odgovornosti na visokim razinama, rješavanje slučajeva nestalih osoba kao i pitanje odšteta za žrtve te zaštitu nacionalnih manjina i njihovih prava.
"Hrvatska očekuje da će Crna Gora prioritetno pristupiti rješavanju pitanja utvrđivanja odgovornosti za zločine koje su državljani Crne Gore izvršili tijekom agresije na RH devedesetih godina. To osobito uključuje i one počinjene prilikom napada na Dubrovnik koji je započeo 1. listopada 1991. i opsade grada koja je trajala do svibnja 1992., kao i zločine počinjene nad hrvatskim državljanima u Crnoj Gori, uključujući u logoru Morinj u kojem je bilo zatočeno više od 350 hrvatskih državljana od rujna 1991. do kolovoza 1992., te pitanje pravednih naknada za sve bivše logoraše", naglasio je MVEP.
Službeni Zagreb je i uoči stavljanja rezolucije u proceduru upozorio da ona može značajno usporiti put Crne Gore u EU.
Zastupnici u crnogorskom parlamentu usvojili su u petak Rezoluciju o genocidu u logorima Jasenovac, Dachau i Mauthausen, glasovima 41 zastupnika vladajuće koalicije.
Oporbeni zastupnici napustili su dvoranu i nisu sudjelovali u izglasavanju rezolucije jer smatraju da na ovaj način službeni Beograd zloupotrebljava svoj utjecaj u Crnoj Gori.
Rezoluciju je podržala većina zastupnika "Pokreta Europa Sad" premijera Milojka Spajića, prosrpske desnice predsjednika parlamenta Andrije Mandića, umjereno prosrpske Socijalističke narodne stranke (SNP) i Demokrata Alekse Bečića.
Rezolucija je sredinom svibnja predana u parlamentarnu proceduru kao odgovor prosrpske desnice na podršku Spajićeve vlade Rezoluciji o Srebrenici u Ujedinjenim narodima.
Primarno se odnosila na logor Jasenovac, ali su uoči zasjedanja dodani i logori Dachau i Mauthausen.
