Ministri unutarnjih poslova Europske unije dali su zeleno svjetlo da se Hrvatska pridruži šengenu s prvim danom iduće godine.
"To je ostvarenje ciljeva koje je postavio prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman koje je jasno naznačio već u svom govoru 30. svibnja 1990., u trenutku uspostave prvog višestranačkog i demokratski izabranog Hrvatskog sabora. Njegov cilj bio je ulazak Hrvatske u Europu, u širem smislu", rekao je Plenković u intervjuu objavljenom u petak.
Hrvatska je ispunila 281 kriterij za članstvo u šengenskom prostoru, a za uvođenje eura bile su nužne šire reforme koje su obuhvaćale upravljanje javnim tvrtkama, suzbijanje pranja novca ili makroekonomske kriterije, dodao je premijer.
"Ovo je doista ostvarenje sna povratka Hrvatske kući. Prije trideset godina, Hrvatska nije bila ni čimbenik na međunarodnoj sceni. Danas smo jedna od petnaest zemlja koje su istodobno članice NATO-a, EU-a, europodručja i šengenskog prostora. Jedino što nam još preostaje je postati članica OECD-a, što bi bio šlag na torti", rekao je Plenković.
Na upit koje će promjene donijeti nova valuta, Plenković odgovara da je Hrvatska već sada "euroizirana".
"Više od polovice naše štednje i više od polovice naših kredita u toj su valuti. Više od dvije trećine naše gospodarske razmjene i više od dvije trećine turista dolaze iz eurozone. Bit ćemo manje izloženi aktualnim krizama, posebno inflaciji. Zemlje koje nisu dio toga nemaju tog velikog zaštitnika, Europsku središnju banku, s cijelim nizom mjera koje može koristiti", rekao je premijer.
Članstvo u šengenu smanjit će gužve pošto "više od polovine turista dolaze na hrvatsku obalu automobilima, osobito iz Njemačke, Austrije, Slovenije, sjeverne Italije", naglašava.
Na pitanje smatra li slobodno kretanje ljudi u Europskoj uniji problemom pošto je Hrvatska izgubila 10 posto svog stanovništva iseljavanjem prema ostalim dijelovima EU-a, premijer je odgovorio da se strateški odlučilo da se ide prema Europi "u cijelosti".
"No, istina je, oko 230.000 Hrvata iskoristilo je svoje pravo slobodnog kretanja ljudi, jer su plaće veće drugdje. Ali smatram da je to iseljavanje drugačije od onog nakon Prvog ili Drugog svjetskog rata, ili 1960-ih: ovdje je riječ o ljudima koji odlaze, ali planiraju se vratiti. Vidjeli smo to tijekom covida-19, s mnogo povrataka. To se iseljavanje mahom odnosi na određeno razdoblje života određene generacije Hrvata, podrijetlom uglavnom iz pojedinih regija", objašnjava Plenković.
Premijer je na kraju intervjua za Le Monde istaknuo da Bosna i Hercegovina treba dobiti status kandidata za članstvo u Uniji, moguće već 15. prosinca.
"Gorljiv sam zagovaratelj davanja Bosni i Hercegovini statusa kandidata za članstvo u EU, i to već od sljedećeg tjedna na Europskom vijeću. Za nas, postoji pravi strateški interes, i to iz dva razloga. Prvo, na sjevernoj, istočnoj i južnoj strani imamo granicu s Bosnom. Drugo, u Bosni žive i Hrvati, uglavnom uz granicu", rekao je Plenković.
