Sam ulazak u 2023. obilježilo je ostvarenje dvaju strateških ciljeva hrvatske politike – ulazak u eurozonu te u šengensko područje, a tijekom godine Vlada je građanstvu i gospodarstvu pomogla interveniravši kroz dva paketa mjera, kao i kroz pomoć svinjogojcima uslijed bolesti afričke svinjske kuge.
Ukupno je do sada Vlada intervenirala kroz pet paketa pomoći zbog različitih kriznih situacija koje su pogodile svijet (koronakriza, energetska kriza zbog rata u Ukrajini, inflacija) i Hrvatsku (potres), kako bi građanstvu ublažila rast cijena energije i zaštitila ga od inflacije te pomogla gospodarstvu kroz potpore i poticaje.
Četvrti paket mjera, koji je na snazi od 1. travnja i traje do 31. ožujka iduće godine, vrijedan je ukupno 551 milijun eura, peti paket, koji je na snagu stupio 1. listopada i također traje ožujka iduće godine vrijedan je 464 milijuna eura, a za pomoć svinjogojcima izdvojeno je oko 30 milijuna eura.
Ove godine Vlada je izdala dvije vrste vrijednosnih papira – u veljači državne obveznice u koje su građani uložili više od milijardu eura, a u studenom trezorske zapise u vrijednosti 440 milijuna eura.
Saboru je Vlada uputila više zakonskih prijedloga čije odredbe stupaju na snagu s početkom iduće godine, među njima i izmjene i dopuna Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe kojima se iznos te naknade povećava sa sadašnjih 120 na 150 eura.
Također i Zakon o inkluzivnom dodatku kojim se zamjenjuju postojeće četiri naknade i udvostručuju sredstva u odnosu na trenutna izdvajanja, dok se temeljem izmjena i dopuna Zakona o doplatku za djecu, čija bi primjena trebala krenuti s 1. ožujka, povećava broj korisnika kao i visina doplatka za djecu te će on iznositi od 30 do 60 eura.
S početkom godine na snagu stupaju i porezne izmjene temeljem kojih bi većini građana trebale rasti plaće. Ukida se prirez jedinicama lokalne samouprave koje nedostatak sredstava mogu namaknuti porezom na dobit.
Umirovljenicima je Vlada u svome mandatu višekratno povećavala mirovine te im isplaćivala jednokratnu pomoć, a pred sam Božić donijela je i odluku o isplati još jednog paketa potpore - ovaj put svima s mirovinom do 840 eura odnosno za oko 830.000 umirovljenika, što će stajati nešto manje od 78 milijuna eura.
Četvero smijenjenih ministara
Iz protekle godine valja istaknuti i nastavak promjena ministara - Banski dvori dobili su četvoricu novih "stanara" umjesto četvero dotadašnjih, a sveukupno je kroz dva mandata Plenković promijenio 30 ministara.
Ta je činjenica dosta analizirana u medijima, a premijera je posebno zasmetala teza da su svi ministri otišli zbog korupcije, poručivši da su samo dvojica otišla jer su "u nekom pravnom procesu koji ima veze s onim što su radili dok su bili ministri".
"Ne želim da mi se u eteru taloži teza o 30 ljudi koji su otišli zbog korupcije. Pa to je glavna simbioza teze dijela medija koji nas napadaju cijelo vrijeme i dijela oporbe", ustvrdio je premijer koji je dosta reakcija izazvao ocjenom o postojanju dvije političke Hrvatske – one koja radi (vladajuća koalicija) i one koja "grinta" (oporba).
Na početku godine u Vladu su došli Marin Erlić i Branko Bačić – prvi je zamijenio Natašu Tramišak na mjestu čelnog čovjeka Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, dok je drugi došao na čelo Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine umjesto Ivana Paladine, a postao je i potpredsjednikom Vlade.
Tramišak je smijenjena jer je premijer u nju izgubio povjerenje budući da mu nije rekla da prima prijetnje već je o tome najprije govorila u javnosti, a Bačić je u Vladu došao kako bi ubrzao obnovu nakon potresa, zbog koje su Vlada i resorno ministarstvo do njegovog dolaska doživjeli niz kritika javnosti i oporbe zbog sporosti.
Prema posljednjim podacima koje je iznio premijer, za obnovu je ukupno osigurano 3,3 milijarde eura, pri čemu je 1,003 milijarda eura iz Fonda solidarnosti EU odnosno iskorištena su sva sredstva iz Fonda, a ostatak su sredstva iz NPOO-a – 1,5 milijarda eura te iz državnog proračuna i drugih izvora – 800 milijuna eura. Od tog novca do sada je potrošeno 2,2 milijarde eura.
U studenom je Plenković smijenio ministra obrane Marija Banožića nakon što je skrivio prometnu nesreću u kojoj je smrtno stradao njegov sugrađanin. Na Banožićevo je mjesto, te za potpredsjednika Vlade došao Ivan Anušić.
Sam Banožić do tada je bio izložen brojnim kritikama u javnosti, a posebno predsjednika Republike Zorana Milanovića koji ga je smatrao nesposobnim za ministarsku funkciju te je zbog ministra obrane često napadao premijera.
Iako je primjetno da su odnosi Anušića i Milanovića manje zategnuti, premijer je poručio da se u političkom smislu ne mijenja ništa u odnosima Vlade i predsjednika države kojega premijer drži odgovornim za loš odnos "dvaju brda", Pantovčaka i Banskih dvora.
Nedugo nakon Banožića, u prosincu je uslijedila smjena ministra gospodarstva i održivog razvoja Davora Filipovića zbog političke odgovornosti jer je njegov posebni savjetnik "ulovljen" da nudi zakup oglasnog prostora od strane većeg broja državnih tvrtki i institucija, a zauzvrat traži da mu se povratno isplati polovica predviđenog novca, kao i u tome da "dila" informacije oporbenom Mostu preko posrednika.
Plenković je za novog ministra gospodarstva predložio Varaždinca Damira Habijana, a Hrvatski sabor potvrdio ga je na izvanrednoj sjednici budući da je već završio s redovitim ovogodišnjim zasjedanjem. Na ministarsku dužnost Habijan je došao s pozicije saborskog zastupnika.
Ulaskom u novu 2024. godinu, Plenkovićeva Vlada ulazi i u posljednju godinu mandata u kojoj se očekuje i dolazak prvih borbenih aviona iz eskadrile Rafalea koje je Hrvatska kupila od Francuske, a premijer najavljuje šest aviona do kraja travnja.
