Drugo izdanje „Liderske konferencije: Slijedi svoj poziv“, koja je prošle godine izazvala izniman interes, ponovno okuplja vodeće stručnjake i inspirativne govornike s ciljem istraživanja liderstva i osobnog razvoja.
Konferencija će se održati u subotu, 10. svibnja u Zagrebu, a ove godine, uz istaknuta imena, konferencija donosi brojne novitete – od panelista koji će raspravljati o sportu i umjetnosti, do specifičnih tema koje povezuju duhovnost, poniznost i autentično vodstvo. U razgovoru s paterom Tvrtkom Barunom, osnivačem i voditeljem Centra Ignacije i Akademije za kršćansko vodstvo te organizatorom konferencije, otkrivamo kako se ove teme uklapaju u širi kontekst društvenih promjena, te kako sudionici mogu unaprijediti svoje liderske vještine i biti motivirani za osobnu transformaciju.
Prošlogodišnje prvo izdanje konferencije o liderstvu Slijedi svoj poziv izazvalo je izniman interes publike, a broj sudionika nadmašio je očekivanja. Kakva su vaša očekivanja od ovogodišnje konferencije i što biste izdvojili kao njezinu glavnu vrijednost?
Drago nam je da i ove godine imamo vrlo istaknuta imena govornika konferencije, ljude koji doista imaju iskustva i uspjehe u svojoj struci i svome životu. Uvjereni smo da će svi sudionici biti nadahnuti, pogledati u svoj život, možda napraviti i neku promjenu ne bi li i oni sebi zacrtali neke više ciljeve, a kasnije ih onda i ostvarili. Važna dimenzija ove konferencije je i umrežavanje svih onih koji žele raditi na sebi. Ovo je prostor i vrijeme susreta svih onih koji žele svoje talente, svoja znanja i iskustva zajedno staviti na službu većeg općeg dobra.
Ove godine predviđena su dva panela, jedan usmjeren sportskim temama, dok je drugi više orijentiran na umjetničke teme. Možete li nam otkriti koje će sve teme pokriti i tko su panelisti?
Paneli su vrijeme za razmjenu iskustava i mišljenja na istu temu iz različitih perspektiva. Ponosni smo da ćemo na sportskom panelu imati dvojicu vrhunskih trenera s izvanrednim međunarodnim postignućima. Gospodin Bralić, trener braća Sinković, moći će podijeliti svoje iskustvo pripreme dvojice pojedinaca za vrhunske veslačke utrke, dok gospodin Tucak ima iskustvo vođenja i koordinacije cijelog tima koji zajedno godinama postiže vrhunce timskog sporta danas.
Među govornicima ovogodišnje konferencije dolazi i Miroslav Škoro. Koji je bio poticaj za njegovo sudjelovanje na konferenciji i na koji način njegova perspektiva doprinosi temi liderstva?
Gospodin Miroslav Škoro je vrlo svestrana osoba. Njegovo iskustvo upravljanja i vođenja utjecaja na druge, okupljanja drugih, vidi se toliko u dimenziji njegovog života kao glazbenika koliko i u njegovim poduzetničkim pothvatima. Njegova ljubav i briga za zajedničko dobro, za unošenje glazbe u život drugih, za domovinu, za običnog čovjeka, nešto su što nam svima može biti poticajšto, ili u najmanju ruku tema za raspravu. Važno je da smo svjesni svog utjecaja na druge pojedince i na društvo, i da taj utjecaj koristimo s ciljem većeg dobra za sve nas, a ne samo za svoju grupu istomišljenika, za svoju zajednicu. Uvjeren sam da za to gospodin Škoro može biti poticaj, pitanje i svjedočanstvo.
U suvremenom društvu često se naglašavaju lideri kao snažne i odlučne osobe, dok se poniznost rjeđe spominje. Smatrate li da je poniznost zapostavljena kvaliteta u današnjem liderstvu?
Snaga i odlučnost jesu principi i kvalitete jednog lidera i liderice. Kao što je i poniznost. Ne možemo raditi velika djela za druge, za društvo, za Boga, ako nismo svjesni koliko svojih kvaliteta i talenata, toliko i svojih ograničenosti, rana, ranjenosti i ranjivosti. Potrebni su nam u našem društvu i u našem svijetu ljudi koji su spremni izići iz svog malog kruga samodostatnosti i stati na vjetrometrinu svijeta gdje nije lako biti izložen kritikama, komentarima, pitanjima. Poniznost, ranjivost i nježnost kvalitete su koje su sve više i više očito potrebne današnjem svijetu.
Na koji način povezujete duhovnost i liderstvo u kontekstu suvremenog poslovnog i društvenog okruženja? Može li duhovnost biti temelj autentičnog vodstva?
Duhovnost u vrlo širokom smislu te riječi označava povezanost i svijest o sebi, o drugim osobama, o Bogu, o prirodi koja nas okružuje. U tom smislu duhovnost je nešto što je sigurno temelj kvalitetnog suvremenog vodstva. Samo ako uzmemo u obzir tu svijest o unutarnjem svijetu i povezanosti s ovim vanjskim koji nas nadilazi, svijest o važnosti komunikacije i suradnje s drugom osobom, svijest o održivosti cijelog sustava, tek onda možemo mijenjati sebe i svijet na bolje.
Konferencija nije namijenjena isključivo osobama vjerskih uvjerenja. Kako biste približili njezinu univerzalnu poruku onima koji možda nemaju doticaj s duhovnošću, ali ih zanima razvoj liderskih kompetencija?
Ova konferencija je otvorena svima bez obzira na svjetonazorska i religijska uvjerenja ili razlike. Vrijednosti i principi iz kojih ova konferencija kreće jesu univerzalni kao i cilj prema kojem želimo usmjeriti svoj pogled i svoje djelovanje - zajedničko opće dobro. Svaki sudionik konferencije bez obzira na razlike - religijske, političke, socijalne… - tamo će dobiti ideje, iskustva, znanja, poticaje i otići s konferencije sa željom da doprinese našem društvu i svijetu.
Kao voditelj Centra Ignacije, vodite brojne projekte kroz cijelu godinu. Možete li izdvojiti jedan koji vam je osobno posebno značajan i za koji smatrate da je ostavio pozitivan trag u društvu?
Volonterska mreža Ante Gabrić (VolimGA) koja postoji već tri godine je program koji donosi promjenu u živote mnogih ljudi. Ovo je program edukacije i slanja volontera na višemjesečno volontersko iskustvo izvan Europe, u zemlje Afrike, Azije i Južne Amerike. Ljudi koji odu na to volontiranje vraćaju se drugačiji. Za njih je to iskustvo koje mijenja njihove živote, a isto vrijedi i za ljude kojima su pomagali ti volonteri u Beninu, Ugandi, Boliviji, Ekvadoru i Filipinima. I oni su primili nešto od ovih volontera i njima obogatili život.
Što biste poručili onima koji još uvijek razmišljaju o sudjelovanju na konferenciji? Zašto smatrate da vrijedi biti dio tog iskustva?
Ako razmišljaš - dođi, ako samo dvojiš - dođi. Dobrodošao si, dobrodošla si ako imaš želju iskoristiti svoje talente i znanja za dobro, za transformaciju ovoga društva i svijeta, domovine, Crkve, svoje obitelji, svoje poslovne okoline. Dođi, unesi u ovu konferenciju sebe i svoja iskustva, poslušaj i tuđa. Tada zajedno možemo stvarati bolji, pravedniji i ljepši svijet.
