Gotovo polovica Nijemaca zabrinuta je zbog posrnulog gospodarstva a socijaldemokrati kancelara Olafa Scholza se polagano oporavljaju. To je rezultat najnovijeg izdanja ispitivanja javnog mnijenja Deutschlandtrend.
Ekonomske brige
Ako se pita građane, posrnulo gospodarstvo u Njemačkoj najurgentniji je problem zemlje u prosincu. To je rezultat redovitog mjesečnog ispitivanja javnog mnijenja javnog servisa ARD. Popularni Deutschlandtrend je napravljen na temelju podataka instituta Infratest-dimap. 45 posto od oko 1.300 reprezentativnih ispitanika u anketi navelo je gospodarsku situaciju kao najvažniji problem u ovom trenutku, piše Deutsche Welle.
Nije ni čudo: građani su jako zabrinuti za održavanje radnih mjesta nakon što se saznalo da veliki koncerni poput Volkswagena žele otpustiti zaposlene i zatvoriti pogone. 23 posto ispitanih kao najvažniji problem vidi pitanje useljavanja i dolaska izbjeglica, a 18 posto ih kao najveći problem navodi opasnost od brojnih oružanih sukoba u svijetu poput rata u Ukrajini i na Bliskom istoku.
Ali ono što dominira u svemu je zabrinutost za gospodarsku budućnost, što je također u skladu s činjenicom da stručnjaci Njemačkoj za iduću godinu predviđaju tek slab gospodarski rast, ako ga uopće bude. Za usporedbu: prije nešto više od tri godine, u rujnu 2021., kada je posljednji put biran novi saziv Bundestaga, samo sedam posto ispitanih bilo je zabrinuto za gospodarsku budućnost.
CDU favorit
Prije mjesec dana, 7. studenoga, vlada koju su činili socijaldemokrati, zeleni i liberali pala je zbog spora oko mjera u borbi protiv gospodarskih problema. Liberali iz FDP-a napustili su vladu, a kancelar Olaf Scholz (Socijaldemokratska stranka Njemačke SPD) od tada vlada u manjinskoj vladi zajedno sa Zelenima. Zbog raspada koalicije će se 23. veljače sljedeće godine održati prijevremeni izbori.
Da se izbori održavaju sada, pobjednici bi uvjerljivo bili konzervativci iz Unije CDU/CSU s predsjednikom CDU-a Friedrichom Merzom na čelu kao kancelarskim kandidatom. Iako su blago izgubili na podršci u odnosu na prethodno istraživanje sredinom studenog, oni su dalje su daleko ispred svih konkurenata s 32 posto. Socijaldemokrati kancelara Scholza malo su ih sustigli, sada s potporom od 16 posto birača.
Djelomično desno ekstremistička Alternativa za Njemačku (AfD) osvojila bi 18 posto i tako postala druga po redu najjača stranka u zemlji. A FDP, koji je napustio vladu nakon što je kancelar Scholz otpustio FDP-ovog ministra financija Christiana Lindnera , više ne bi bio zastupljen u Bundestagu zbog toga što sa četiri posto ne bi prešao izborni prag od pet posto.
Scholzove vanjskopolitičke avanture
Na početku predizborne kampanje Scholz se želi profilirati kao "regent mira” koji želi podržati Ukrajinu u borbi protiv Rusije. Ali Scholz također želi spriječiti uvlačenje Njemačke i NATO-a u rat. Osim toga, ne želi opskrbljivati Ukrajinu oružjem dugog dometa koje bi moglo doseći ciljeve u Rusiji.
Nijemci su ovu umjerenu politiku dobro prihvatili. No na pitanje koji političari svojim djelovanjem ulijevaju povjerenje, nitko od vodećih ličnosti nije dobio dobru ocjenu. Predsjednik CDU-a Friedrich Merz Merz je na vrhu je s 30 posto, ispred kandidata stranke Zelenih za kancelara i ministra gospodarstva Roberta Habecka. Iako je radom kancelara Scholza zadovoljno više građana nego u studenom, podrška mu je još uvijek mala i iznosi 23 posto.
Manjak radnika
U Njemačkoj se infrastruktura raspada i, kao i u mnogim drugim zemljama, postoji veliki manjak radne snage. Birokracija se percipira kao paralizirajući faktor, a eksplozivno pitanje useljavanja, posebice izbjeglica, pridonijelo je polarizaciji društva.
Tradicionalno, Nijemci su vrlo neodlučni kada je riječ o dalekosežnim reformama. Ali to više nije slučaj: 48 posto ispitanih zalaže se za to da se mnoge stvari moraju promijeniti iz temelja, 46 posto je za blage korekcije kursa. A samo 3 posto smatra da sve može ostati onako kako jest.
Prema ovoj aktualnoj anketi, na proljeće bi došlo do promjene i u Kancelarskom uredu. Najvjerojatniji scenarij za buduću vladu je da čelnik CDU-a Merz kao kancelar formira vladu sa socijaldemokratima. No, u kriznim vremenima, nešto više od dva mjeseca do izbora dugo je razdoblje u kojem se još mnogo toga može promijeniti.
