Jens Spahn (Kršćansko-demokratska unija CDU) bio je pozvan kao stručni svjedok, ali se tijekom ispitivanja pred parlamentarnim Povjerenstvom za ispitivanje pandemije u njemačkom Bundestagu vjerojatno osjećao kao optuženik. Na javnom saslušanju, tjedan dana prije Božića, raspravljalo se o njegovoj ulozi na početku pandemije 2020. godine. Demokršćanin Spahn tada je bio ministar zdravstva u vladi svoje stranačke kolegice Angele Merkel.
Je li Jens Spahn preplatio maske?
U središtu kritika, čak šest godina kasnije, je nabava zaštitnih maski za koje se smatra da su kupljene po prenapuhanim cijenama. Jedan zaposlenik Saveznog ureda za reviziju rekao je da je nabavljeno 5,8 milijardi maski po cijeni od oko jednog eura po komadu. Više od polovice navodno je moralo biti uništeno. „Utvrđeno je masovno prekomjerno nabavljanje“, rekao je stručnjak iz državne institucije koja nadzire racionalno korištenje poreznog novca.
Spahn je, međutim, branio svoje kontroverzne odluke. Glavni cilj, rekao je, bio je spriječiti kolaps zdravstvenog sustava. Govoreći o nabavi maski, istaknuo je: „Cijeli je svijet tada želio isto u isto vrijeme.“ Jedno je bilo jasno: „Radilo se o životu i smrti.“
Virolog Christian Drosten hvali njemačku kontrolu pandemije
O dramatičnom širenju respiratorne bolesti ranije je pred Povjerenstvom govorio virolog Christian Drosten: „Opasnost pandemije proizlazila je iz iznimno dinamičnog prijenosa virusa“, rekao je stručnjak iz berlinske klinike Charité. Učinkovitost kontrole pandemije u Njemačkoj tijekom prvog vala bila je međunarodno priznata.
Upozorio je da je u nepredvidivoj krizi poput korone nemoguće djelovati po unaprijed zadanim obrascima: „Kontrola pandemije i ubuduće će funkcionirati po principu – počinjemo graditi brod, a već moramo isploviti.“ To je moguće samo uz najnovija istraživanja i ažurne podatke, rekao je Drosten. „Potrebna su dobro financirana infektološka istraživanja i snažne institucije javnog zdravstva.“
Zatvarati škole ili tvrtke?
Osvrnuo se i na kontroverzne odluke o zatvaranju škola. U prvom valu to je bila mjera opreza radi zaštite djece. U drugom valu mnoge su zemlje mjere počele primjenjivati drukčije. To je već bilo političko odlučivanje o tome koje dijelove društva najviše opteretiti.
Drosten je naglasio da odluka o tome hoće li se zatvarati škole ili tvrtke više nije imala veze sa znanstvenim savjetovanjem. Ipak, pokazao je razumijevanje za tadašnje donositelje odluka: „Ne želim reći da je politika tada štitila samo poslodavce.“ No Njemačka ima snažnu proizvodnu industriju u kojoj rad od kuće nije moguć. Osim toga, prema njegovu mišljenju, zemlja tada nije bila ni približno tako dobro digitalizirana kao neke druge države.
„Mogućnosti nisu iste u svim zemljama“
Kao primjer naveo je švedsku prijestolnicu Stockholm, s vrlo velikim uslužnim sektorom. Tamo je 40 posto radne snage radilo od kuće i to nije predstavljalo problem. „Mogućnosti primjene mjera nisu iste u svim zemljama“, rekao je virolog i dodao: „Čovjek često dvaput razmisli i ublaži oštriju kritiku.“
Osim Drostena, i drugi su liječnici pred Povjerenstvom iznijeli preporuke za suočavanje s budućim pandemijama. Johannes Nissen, do 2024. voditelj najvećeg zdravstvenog ureda u Njemačkoj, u Kölnu, govorio je o višim stopama zaraze u socijalno ugroženim četvrtima: „Tamo postoje teški radni uvjeti u kojima je higijenu teško provoditi. Rad od kuće često nije moguć ljudima koji obavljaju jednostavne poslove.“
„Treba ići tamo gdje gori!“
Nedostatak stambenog prostora također je jedan od presudnih čimbenika: „Ako pet osoba živi u 50 četvornih metara, to je drukčije nego kada dvije osobe žive u stanu od 200 četvornih metara. Ako ste zaraženi, imate manje prostora da se međusobno izbjegavate.“
Nissen je ukazao na povezanost socijalne ugroženosti i zdravstvenih posljedica: veći rizik od kardiovaskularnih bolesti i raka. „To su stanja koja neke ljude pogađaju mnogo teže nego druge.“ Zato je poručio: „Treba ići tamo gdje gori!“
Nisu samo stariji bili ranjivi
Zdravstveni ured je, zajedno s vatrogascima, na mnogim mjestima u Kölnu omogućio testiranja: „Tamo gdje privatni pružatelji nisu nudili ništa.“ Nissenova glavna pouka glasi: već na samom početku treba poseban fokus staviti na sve ranjive skupine — ne samo starije, nego i mlađe s kroničnim bolestima, osobe s invaliditetom i socijalno ugrožene.
Pred Povjerenstvom se već tri mjeseca održavaju javna saslušanja. Predsjednica Bundestaga Julia Klöckner (CDU) definirala je očekivanja ovako: „Pandemija je ostavila rane — vidljive i nevidljive — i udaljila ljude od politike.“ Zato je, rekla je, važno da se političke odluke iz tog vremena i njihove posljedice temeljito, konstruktivno i samokritički analiziraju.
Završno izvješće stiže 2027.
„Cilj je slušati, razumjeti, učiti i zabilježiti znanje kako bi se buduće pandemije bolje savladale“, rekla je Klöckner. Pandemija je bila prijelomni trenutak za Njemačku — za zdravstvo, obrazovanje, gospodarstvo, ali ponajviše za svakodnevni život građana.
„Mnogi su izgubili bližnje ili se i danas bore s posljedicama. Posebno smo premalo pažnje posvetili psihičkim posljedicama za djecu i mlade.“ Sve će to biti analizirano tijekom 2026. godine na daljnjim javnim saslušanjima Povjerenstva.
Završno izvješće, koje priprema 14 zastupnika iz svih zastupničkih klubova Bundestaga, planirano je za lipanj 2027.
