„Njemačko gospodarstvo ne bi moglo podnijeti situaciju u kojoj bi uvođenje opće vojne obveze značilo da mladi ljudi najprije odlaze u vojsku prije nego što stupe na tržište rada", izjavio je prošlog tjedna Steffen Kampeter iz Saveza njemačkih udruga poslodavaca (BDA) za Financial Times.
U Njemačkoj ne postoji opća vojna obveza već 14 godina. Točnije, ona nije ukinuta, nego samo suspendirana, i to, kako je tada definirano, do nastanka obrambene ili krizne situacije, koja se još nije dogodila. Od tada, mladići više ne moraju ići na liječničke preglede za vojnu službu koji su se obavljali u sada već ukinutim okružnim vojnim odjelima.
Europa mora biti sposobna za obranu
Ministar obrane Boris Pistorius, međutim, smatra da je došlo do promjene sigurnosne situacije u Europi:
„Prema mišljenju svih međunarodnih vojnih stručnjaka, treba računati s tim da će Rusija od 2029. biti sposobna vojno napasti neku NATO zemlju ili susjeda“, rekao je on prošloga ljeta za Frankfurter Rundschau.
Predstavio je paket mjera koji uključuje i povratak obvezne vojne službe. Te mjere trebale bi predstavljati kompromis između sadašnjeg dobrovoljnog služenja u Bundeswehru i zakonske obveze koju nameće država, piše Deutsche Welle.
Manjak kadrova
Trenutačno u Bundeswehru služi oko 180.000 ljudi. Do 2027. godine broj zaposlenih trebao bi se povećati za više od 10 posto – na 203.000. Financial Times prenosi da će Bundeswehru tijekom idućih deset godina biti potrebno još oko 80.000 vojnika kako bi ispunio svoje NATO obveze.
Za početak, Boris Pistorius planira uvođenje modela „dobrovoljne obvezne službe“, u okviru kojeg bi se godišnje regrutiralo oko 5000 mladih od 18 godina. Ako bi bilo više kapaciteta nego dobrovoljaca, mogla bi se uvesti i obvezna vojna služba, priznao je ministar u intervjuu za nedjeljno izdanje lista Frankfurter Allgemeine Zeitung.
Paket mjera već je predstavljen Bundestagu. Ministarstvo obrane očekuje da će Bundestag donijeti odgovarajuću odluku do ljetne stanke 2025.
„U kriznoj situaciji vojska mora brzo narasti"
Već sada mora se osigurati da Bundeswehr u kriznom slučaju brzo poveća svoje kapacitete. Ministarstvo obrane navodi: „Spremnost oružanih snaga mora se znatno poboljšati.“
Predloženi novi vojni rok trebao bi trajati najmanje šest mjeseci, ali može se produžiti do 23 mjeseca: „Koliko dugo netko želi služiti vojsku, može samostalno odlučiti. Bez obzira na to, sve druge forme angažmana, primjerice kao vojnik na određeno vrijeme ili profesionalni vojnik, i dalje ostaju na snazi“, navodi se u priopćenju ministarstva.
Svi mladi nakon osamnaestog rođendana dobit će pismo s QR-kodom koji vodi do upitnika. Oni koji ispune upitnik i izraze spremnost za pridruživanje vojsci, bit će pozvani na liječnički pregled. Mladići su obvezni ispuniti upitnik. Za djevojke i osobe drugog spola, ispunjavanje je dobrovoljno, navodi ministarstvo.
I lobist njemačkih poslodavaca Steffen Kampeter priznaje da je „sigurnosna situacija dramatična“. A to znači: „Da, treba nam više aktivnih vojnika i moramo proširiti sustav pričuve.“ No dodaje: „Samo snažno gospodarstvo to može omogućiti.“
Kako bi se moglo procijeniti koliko su Kampeterove zasad tihe sumnje opravdane, pitali smo Institut njemačkog gospodarstva (IW) u Kölnu. Ekonomist IW-a Holger Schäfer sažima Kampeterove primjedbe: „Učinak obvezne vojne službe na tržište rada ovisi o tome koliko će regruta biti pozvano i koliko će dugo služiti. Uvođenje 20.000 ročnika teško da bi imalo primjetan utjecaj, ali čitava jedna generacija – to već da.“
O tome je li obvezna vojna služba uopće smislena ili potrebna, Schäfer ne želi suditi: „Naravno da su ovdje ključni sigurnosno-politički aspekti koje ne mogu procjenjivati.“
Bundeswehr mladim ljudima nudi stručno osposobljavanje – i u obrtničkim i u akademskim zanimanjima, primjerice za mehatroničare ili u medicini. Schäfer smatra da je to nerealno jer osnovna vojna služba traje prekratko. „To obično nije dovoljno da bi se završila neka obuka.“
No, novi model predviđa mogućnost produljenja službe, tijekom koje bi se moglo završiti i osposobljavanje. Tako bi mladi ljudi kasnije stručno osposobljeni došli na tržište rada i mogli pridonijeti rješavanju problema s nedostatkom stručnjaka.
Obvezno ili dobrovoljno?
Jedno istraživanje minhenskog instituta Ifo iz prošle godine zaključuje da je bolje ulagati u dobrovoljnu vojnu službu nego uvoditi opću obvezu. Studija, koju je naručilo Ministarstvo financija, upozorava da bi obvezni model bio skup i imao bi negativne posljedice za građane. Financial Times prenosi da bi se financijske perspektive mladih ljudi pogoršale jer bi im se odgodio početak studija ili karijere.
Carlo Masala, profesor međunarodne politike na Sveučilištu Bundeswehra u Münchenu, savjetuje suzdržanost. Brige oko ekonomskih posljedica povratka neke forme obvezne službe su „pretjerane“. Čak i kod obveznog modela, on ne očekuje više od 25.000 ročnika godišnje.
To bi bilo znatno manje od više od 200.000 regrutiranih muškaraca u Zapadnoj Njemačkoj tijekom Hladnog rata. Masala smatra da je njemačko gospodarstvo već shvatilo da „mora sudjelovati u pitanjima obrane na pozitivan način. Na kraju, morat će to prihvatiti.“
