Industrija osiguranja u Europi suočava se s značajnim regulatornim promjenama koje će transformirati način upravljanja kriznim situacijama. Direktiva o oporavku i sanaciji osiguranja (IRRD), za koju se očekuje da stupi na snagu 2024./2025. godine, postavit će nove zahtjeve za planiranje oporavka i sanacije osiguravajućih društava.
Cilj ove direktive je osigurati financijsku stabilnost i poboljšati mogućnost sanacije osiguravatelja u slučaju ozbiljnih financijskih poteškoća. Pogođena su sva društva za osiguranje i reosiguranje koja su podložna Solventnosti II, a posebno ona s značajnim tržišnim udjelom.
Pozadina i razvoj Direktive o oporavku i sanaciji osiguranja (IRRD)
Globalna financijska kriza 2008. godine razotkrila je slabosti i visok stupanj povezanosti unutar financijskog sektora, uključujući osiguravajuća društva. Iako je uvođenje Solventnosti II ojačalo njihovu otpornost, to nije bilo dovoljno prema procjenama Europske komisije, jer se nije mogla potpuno isključiti mogućnost propasti tih društava. Zbog toga je postalo nužno uspostaviti okvir koji bi omogućio preventivno upravljanje eventualnim financijskim pogoršanjem i osigurao uređeni izlazak s tržišta u kriznim situacijama.
Razmatranje Direktive o oporavku i sanaciji osiguranja (IRRD) započelo je 2017. godine, kada je EIOPA izdala prvo mišljenje o potrebi harmonizacije nacionalnih okvira za oporavak i sanaciju unutar EU. U rujnu 2021., Europska komisija službeno je predložila novu direktivu kako bi se stvorio sveobuhvatan okvir za oporavak i sanaciju osiguravatelja. Nakon intenzivnih pregovora, u prosincu 2023. postignut je trilateralni sporazum o tekstu direktive. Iako konačan datum njezinog stupanja na snagu još nije preciziran, očekuje se između 2024. i 2026. godine, a sljedeći koraci uključuju podnošenje prijedloga i glasovanje u Europskom parlamentu te konačno usvajanje direktive.
Pogođena osiguravajuća društva
IRRD usklađuje zahtjeve za planove oporavka diljem Europe i postavlja nove zahtjeve za planiranje sanacije osiguravatelja. Ova inicijativa vrlo je slična Direktivi o oporavku i sanaciji banaka (BRRD) koja je na snazi od 2014. godine. Glavni cilj IRRD-a je postaviti jedinstvene europske standarde za planiranje sanacije kako bi se omogućio uređeni izlazak s tržišta velikih osiguravajućih društava u slučaju ozbiljne prijetnje njihovoj održivosti.
„IRRD zahtijeva od osiguravatelja izradu preventivnih planova oporavka, koji osim strateškog upravljanja, moraju uključivati kvantitativne i kvalitativne pokazatelje za praćenje financijskog zdravlja društva. Ovi planovi moraju predvidjeti konkretne mjere koje će se poduzeti u slučaju pogoršanja financijske situacije, s ciljem ponovne uspostave stabilnosti.
Planovi se moraju redovito ažurirati i podložni su ocjeni nadzornih tijela“, objašnjava Anton Stjepčević, direktor u Odjelu financijske revizije iz KPMG-a Hrvatska.
Osim toga, IRRD zahtijeva izradu preventivnih planova sanacije za slučaj da osiguravatelj ne uspije samostalno provesti restrukturiranje. Ovi planovi prvenstveno služe za zaštitu osiguranika, osiguranje kontinuiteta ključnih funkcija, očuvanje javnih sredstava i održavanje financijske stabilnosti. Mjere za sanaciju mogu uključivati likvidaciju, prodaju dijelova društva, prijenos na državne institucije ili dokapitalizaciju putem otpisa i konverzije kapitala.
Izazovi za osiguravajuća društva
Izrada planova oporavka i sanacije nosi sa sobom niz složenih izazova, poput redovitog izvještavanja, ad hoc dostave podataka, te razvoja novih IT kapaciteta i procesa. Ovi zahtjevi obuhvaćaju različita stručna područja i zahtijevaju opsežno znanje unutar cijele organizacije. Implementacija IRRD-a može trajati nekoliko godina, uključujući terenske revizije, simulacije i integraciju u operativne procese.
„Osiguravatelji se moraju pripremiti za višegodišnje napore u ispunjavanju novih zahtjeva. Analizirajući iskustva s BRRD-om, jasno je da će planiranje oporavka vjerojatno biti prvi prioritet osiguravatelja, dok će sanacija slijediti. Ključno je da osiguravatelji u ranoj fazi usmjere resurse na razvoj i redovito ažuriranje svojih planova oporavka, kako bi ispunili regulatorne obveze“, naglasio je Anton Stjepčević, direktor u Odjelu financijske revizije iz KPMG-a Hrvatska te nadodao kako je važno pažljivo pratiti daljnji razvoj IRRD-a i poštivati rokove koje postavljaju regulatori. Rano planiranje resursa i projekata bit će presudno za pravovremenu implementaciju zahtjeva.
Stjepčević finalno zaključuje kako IRRD donosi značajne promjene i izazove za industriju osiguranja, ali uz proaktivno djelovanje i pravovremeno planiranje, osiguravatelji mogu uspješno uskladiti svoje poslovanje s novim regulativnim zahtjevima.
