Vlada u Berlinu tako je odlučila uskratiti financiranje dva projekta obnove hidroelektrane u Trebinju, gradnje jednog vjetroparka u istočnoj Hercegovini te sustava pročišćavanja otpadnih voda u Bosanskoj Gradišci.
Sva četiri projekta vrijedna su 105 milijuna eura a do sada je njihovo financiranje bilo pod suspenzijom nakon što je parlament RS potkraj 2021. donio odluke kojima bi taj entitet preuzeo neke od ovlasti BiH kao države, čime je izravno narušen Daytonski sporazum. Vlada u Berlinu zbog toga je uvjetovala nastavak financijske potpore odustajanjem od takve politike.
"No do povlačenja secesionističkih mjera koje je tražila njemačka vlada nije došlo. Umjesto toga, predsjednik i vlada Republike Srpske nastavili su s eskalacijom političke krize. Savezna vlada Njemačke je stoga sada donijela odluku da neće ponovo pokretati obustavljene projekte", stoji u priopćenju veleposlanstva.
Naveli su i kako Njemačka ostaje spremna surađivati s BiH, kako u Federaciji BiH tako i u Republici Srpskoj, no njen je temeljni uvjet za to očuvanje mira, vladavine prava i teritorijalnog integriteta države Bosne i Hercegovine.
Vlastima RS uskraćena je i pomoć iz novog paketa Europske unije namijenjenog zapadnom Balkanu. Tim je paketom, koji je stupio na snagu u srpnju, za BiH osigurano 303 milijuna eura, a neće se financirati niti jedan projekt na teritoriju RS.
Uskrata financijske pomoći natjerala je vlasti RS da se pod nepovoljnim uvjetima i uz velike kamate zadužuju na burzama emitiranjem obveznica, no čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik najavio je kako ni po koju cijenu neće promijeniti politiku koja je njemu i njegovim najbližim suradnicima donijela sankcije SAD i Velike Britanije.
