"Prve odluke bit će donesene nakon preuzimanja dužnosti ove srijede. To će uključivati pojačavanje graničnih kontrola i povećanje broja odbijanja", rekao je Dobrindt iz Kršćansko-socijalne unije (CSU), koja je samo u Bavarskoj, za nedjeljno izdanje visokotiražnog lista Bild.
Neće biti zatvaranja granica, rekao je konzervativni političar.
Ilegalne migracije
"Broj ilegalnih migracija mora se smanjiti. Da bi se postigla i humanost i red, potrebna je kontrola, jasnoća i dosljednost. Za to pripremamo nacionalne i europske odluke", dalje je izjavio Dobrindt.
Promatrači očekuju da će barem privremeno na granicu biti poslano više saveznih policajaca. Međutim, što bi se još moglo promijeniti, ostaje nejasno.
Njemački policijski sindikat (GdP) skeptično je reagirao na Dobrindtovu najavu. GdP također podržava mjere za suzbijanje ilegalnih migracija, rekao je Andreas Rosskopf, predsjednik GdP-a za saveznu policiju i carinu. Međutim, značajno povećanje broja policajaca na granici ne može se trajno održati s trenutnim brojem osoblja, dodao je.
Predstavnik sindikata također je izrazio sumnju u najave konzervativnih političara da će vraćati tražitelje azila na njemačkim kopnenim granicama bez pristanka susjednih zemalja poput Poljske ili Austrije. "Od srijede ne smije biti ping-pong igre sa susjednim zemljama", upozorio je Rosskopf.
"Ako ćemo vraćati tražitelje azila, to mora biti pravno sigurno - a zasad mi nedostaje odgovor na to", rekao je Rosskopf.
Strože kontrole
U utorak će vođa Kršćansko-demokratske unije (CDU) Friedrich Merz biti izabran za kancelara u donjem domu parlamenta, odnosno Bundestagu.
Novu vladu čine Merzov CDU, njegova sestrinska stranka CSU i Socijaldemokrati (SPD).
Budući šef kancelarskog ureda, Thorsten Frei iz CDU-a, nedavno je najavio strože granične kontrole od prvog dana nove vlade - iako s vremenskim ograničenjem.
U početku u odlazećoj koaliciji lijevog centra gotovo da nije bilo pristaša fiksnih graničnih kontrola, jer one nisu dopuštene u bezviznom schengenskom prostoru čiji je Njemačka dio.
Unatoč tome, tadašnja ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser iz SPD-a ne samo da je više puta produžila kontrole na kopnenoj granici s Austrijom koje su započele 2015., već je sredinom listopada 2023. naredila takve privremene kontrole za granice s Poljskom, Češkom i Švicarskom te o tome obavijestila Europsku komisiju.
Prošlog rujna odlučila je da bi takve kontrole trebale biti na snazi i na preostalim graničnim dijelovima.
Zahtjevi za azil u padu
Prošle godine 229.751 osoba prvi put je zatražila azil u Njemačkoj. To je bilo oko 100.000 manje početnih zahtjeva za azil nego prethodne godine.
Glavne zemlje podrijetla trenutno uključuju Siriju, Afganistan i Tursku. Glavni razlog pada, prema riječima šefa Saveznog ureda za migracije i izbjeglice (BAMF), Hansa-Eckharda Sommera, jest taj što je Srbija u studenom 2023. efektivno zatvorila izbjegličku rutu prema Mađarskoj. Hoće li to trajno ostati slučaj, neizvjesno je, rekao je Sommer u govoru krajem ožujka.
U koalicijskom sporazumu, CDU/CSU i SPD su se dogovorili: "Odbijanja na zajedničkim granicama provodit ćemo u koordinaciji s našim europskim susjedima, čak i u slučaju zahtjeva za azil."
Međutim, između konzervativnog bloka CDU/CSU i lijevog centra SPD-a ostaje neriješeno znači li "u koordinaciji" dobivanje susjedskog pristanka ili samo konzultacije s njima.
