Uz postojećih 5,5 milijardi eura, koliko je odobreno kao bespovratna sredstva, Hrvatska će uz navedeni zajam na raspolaganju imati 9,1 milijardu eura do sredine 2026., kada sve investicije i reforme moraju biti dovršene.
Među projektima o kojima će se pregovarati s Komisijom, a koji bi se mogli financirati iz zajma, možda strateški najznačajniji je onaj vezan uz plinofikaciju, odnosno izgradnju plinovoda od LNG terminala na Krku prema Sloveniji, Austriji, Njemačkoj i Mađarskoj.
Oko 800 milijuna eura iz kredita koristit će se i za postojeće projekte iz NPOO-a, jer je rastao BDP-a pa su i sredstva za oporavak i otpornost smanjena s prvotno odobrenih 6,3 na 5,5 milijardi eura.
Uz energetsku infrastrukturu koju će se financirati zajmom, u što uz LNG i plinovode spadaju i postrojenja za proizvodnju i distribuciju struje, kao i proizvodnju vodika, ali i energetsko poboljšanje vozila javnog prijevoza, s Komisijom će se pregovarati i o potrebnim dodatnim sredstvima za ulaganja u obrazovanje. Hrvatska ima ambiciju da do sredine 2026., dokad traje NPOO, sve škole rade u jednoj smjeni, a čini se da za to neće biti dosta bespovratna sredstva, već će za dogradnju, izgradnju i opremanje škola tražiti i kredit EU. Kroz te projekte gradit će se i sportske dvorane, kao i kuhinje i kantine u okviru škola.
I za projekte u vodoopskrbi će biti potrebna dodatna sredstva jer su i potrebe velike, a tu su i projekti obnove s energetskom učinkovitosti. Plan je bio da se u prvoj konstrukcijskoj fazi zgrade javne namjene obnavljaju iz Fonda solidarnosti, a u drugoj fazi cjelovite obnove preko NPOO-a. Budući da se neke zgrade neće stići obnavljati sredstvima iz Fonda, poput zgrada Vlade i Sabora, bit će potrebno i više sredstava iz NPOO-a, pa će se i za te projekte tražiti sredstva iz kredita. Tu je i energetska obnova stambenih, ali i javnih zgrada koje nisu stradale u potresu.
